Cijene nafte u ponedjeljak su pale pod pritiskom odluke Moody′sa o snižavanju kreditnog rejtinga SAD-a te najnovijim podacima koji su ukazali na usporavanje rasta kineske industrijske proizvodnje i prometa u maloprodaji.

Sve to izazvalo je zabrinutost trgovaca oko izgleda za dva najveća svjetska gospodarstva i potrošača nafte tjedan dana nakon što su Peking i Washington dogovorom o ukidanju većine međusobno nametnutih carina potaknuli rast cijena nafte.

Na londonskom tržištu barelom sirove nafte trgovalo se po 57 centi nižoj cijeni, od 64,84 dolara. Na američkom tržištu barel sirove nafte bio je jeftiniji za 54 centa, od 61,95 dolara. Na oba tržišta cijene su porasle za više od jedan posto prošlog tjedna.

Slabiji kineski podaci od očekivanih ne pomažu cijeni sirove nafte, no ipak bih njezin pad opisao skromnim", rekao je analitičar UBS-a Giovanni Staunovo.

Na tržište nafte također su utjecale izjave američkog ministra financija Scotta Bessenta da će predsjednik Donald Trump uvesti carine po stopi koju je najavio prošlog mjeseca trgovinskim partnerima koji ne pregovaraju u „dobroj vjeri". "Današnji pad cijena jednostavno je nastavak oscilacija cijena sirove nafte koje ne vodi nikamo, a najnoviji potez potaknut je snižavanjem rejtinga SAD-u i upozorenjem Scotta Bessenta", rekao je analitičar Saxo Banka Ole Hansen.

Ulagači prate i tijek pregovora između Irana i SAD-a o nuklearnom programu, a neizvjesnost oko njihova ishoda ograničava pad cijena nafte. Američki izaslanik u pergovoima Steve Witkoff u nedjelju je rekao da svaki dogovor mora uključivati sporazum o neobogaćivanju urana, što je izazvalo kritike Teherana.

„Američko-iranski nuklearni pregovori nisu jasni i mogli bi potrajati mjesecima", smatra analitičar PVM-a John Evans.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je objavila da je barel košarice nafte njezinih članica u petak poskupio 46 centi, na 64,08 dolara.