Građanima ćemo ponuditi da u inicijalnoj ponudi sudjeluju u jednom ili nekoliko projekata koje je Končar pokrenuo a razvijat ćemo ih s Hrvatskom elektroprivredom, te ćemo omogućiti da obitelji sudjeluju iznosom do 10.000 eura s garantiranom mogućnošću otkupa na razini od šest do sedam posto godišnjeg prinosa. Ti prinosi su iznad 10 posto, ali ako netko želi svoj kapital vratiti, imat će garantirani ulog što sada nema nigdje. Očekujem da u tome sudjeluju i naši fondovi.

Rekao je to Radimir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva prilikom obilaska vjetroelektrane Pometeno brdo kod Konjskog koju će Končar dovršiti do kraja ove godine, kada će ukupna investicije "težiti" 28 milijuna eura.
U elektrani za sada je 15 agregata snage jednog metagava, a za desetak dana stiže oprema za posljednji i jedini agregat snage 2,5 MW, specifična po tome što je čak 80 posto komponenti domaće proizvodnje, dok su uvozne samo lopatice.

To su jedini agregati kojih je ukupno 79 u osam vjetroelektrana u Hrvatskoj za koje su stupove izradile domaće tvrtke, dok se u nekima uvozila ne samo oprema, nego i betonski temelji. Posebnost ove elektrane jest što Končar planira na njezinom prostoru napraviti i 20 megavata elektrane na fotonaponske ćelije koja ne bi smetala vjetroelektrani.

Premda je ovo projekt s čijom se realizacijom startalo 2008., Čačić navodi da ovi projekti ne bi bili mogući bez potpuno promijenjenih pravila igre te naglašava da je Vlada uvela u tarifni sustav 15 posto poticaja za korištenje domaćih gospodarskih resursa:

- To je omogućilo da ti projekti postanu fizibilni, kakav će Končaru sada biti i projekt od 20 MW solarne energije, naročito ako uz njega stane jamstveni fond kojeg sada stvaramo u Fondu za zaštitu okoliša i energetiku kao i neke poticajne mjere koje ćemo tome dodati te očekujem da i to bude projekt koji će se u najkraćem mogućem roku, u okviru 18 mjeseci, pripremiti i realizirati jer je ovdje sve spremno.

To je jedan novi prostor u segmentu kojeg do sada nismo spominjali - kazao je prvi potpredsjednik Vlade i istakao kako je tijekom ove godine dogovoreno, a do kraja 2013. će biti realizirano 270 MW u vjetroelektranama, što je dvaput više od 134 MW koliko ih je ukupno napravljeno u osam godina u Hrvatskoj.

- Do kraja ovog mjeseca ćemo objaviti rezultate listopadom planiranih investicija sa stanjem na na 1. listopada za koje će se, očekujem, pokazati da su na razini ostvarenja od oko 35 posto. Očekujem da ćemo zadnjem tromjesečju imati znatno ubrzanje jer smo planove svim javnim tvrtkama podigli za 50 posto u odnosu na prošlu godinu, pa očekujem da se ove godine od planova realizira 80 posto, što će u konačnici biti 20 posto više nego prošle godine - rekao je Radimir Čačić.

- Brodosplit je u fazi potpisivanja, opstalo nam je još da potpišemo i tada će to biti gotovo. Kak bi Zagorci rekli, poslije kartanja se na stepeništu penezi broje. Sad to treba potpisati, kad bude potpisano, počinju i sasvim konkretne mjere novog vlasnika. Ovo gdje smo danas je jedna od velikih tema DIV-a, ne samo na ovom projektu kojeg sad gledamo, nego svuda u Hrvatskoj - kazao je prvi potpredsjednik Vlade.

Končar pokrenuo i razvoj novih projekata vjetroelektrana i tri su se pokazala isplativim za daljnju: Rust - Kamešnica, Pusto polje Lisac kod Gračaca i u Tovarniku na Dunavu. Ta tvrtka ima i čitav niz projekata fotonaponskih elektrana od oko 100MW, i upravo je s HEP-om rješava pitanja priključaka na elektroenergetski sustav, te je u fazio izrada studija za zaštitu okoliša i ishođenja lokacijskih dozvola, objašnjava, Davor Mladina član Uprave Končara.

Krila manjeg agregata na Pometenom brdu dugačka su 27,5 metara, a onog većeg, od 2,5 MW, dugačka su 45 metara. Svi će agregati, njih 16, godišnje proizvoditi godišnje 35 milijuna kWh električne energije. Končar je u temelj samo jednog agregata ugradio 20 tona betonskog čelika, a svih 16 agregata ukupno teški su 2500 tona. Končar je na Pometenom brdu napravio 12 kilometara putova te je za cijeli pogon iskopao 150 tisuća tona kubika materijala...

Investiranje je, kaže Radimir Čačić, temelj gospodarskoga rasta, a investicija u Hidroelektranu 'Zakučac', u koju će HEP do 2015. godine uložiti 997 milijuna kuna, od takvoga je značaja za energetski sustav Republike Hrvatske da je prvi potpredsjednik Vlade i osobno jučer obišao radove na obnovi postrojenja u okolici Omiša.

- Obnova je zacrtana još 2006. godine, no dvije godine kasnije, kao rezultat loše politike, projekt je zaustavljen. Trenutačno su u tijeku pripremni radovi za izmjenu prvog od četiri agregata, a već do kraja ove godine u 'Zakučac' će biti uloženo 129 milijuna kuna - kaže Čačić.

HE 'Zakučac' najveća je elektrana u hrvatskom energetskom sustavu, a nakon njene modernizacije instalirana snaga bit će joj povećana s 486 mega vata na 538 mega vata, a prosječna godišnja proizvodnja porast će za 58 milijuna kilovat sati. Kad čitav projekt bude gotov, tako barem tvrde u HEP-u, Splitsko-dalmatinska županija će, što se isporuke električne energije, biti mirna idućih 50 godina. Proizvodnim jedinicama moći će se, pak, daljinski upravljati iz Zagreba.

Posebno je, ističe Čačić, važno što projekt revitalizacije elektrane koja pokriva 14 posto ukupne hrvatske potrošnje financira HEP iz vlastitih sredstava, te što u njemu sudjeluje dvadesetak mahom hrvatskih tvrtki.

- Ovo je primjer kako se u gospodarstvu može angažirati i hrvatska pamet - veli prvi potpredsjednik Vlade, napominjući kako je paralelno s HE 'Zakučac' počela i rekonstrukcija HE 'Dubrovnik 1' teška 50 milijuna kuna.

U brojnoj Čačićevoj pratnji bio je i predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević, koji je istaknuo kako bi Hrvatska, s obzirom na neiskorišteni potencijal, u znatnoj mjeri trebala smanjiti uvoz električne energije.

Čačić je pri obilasku HE 'Zakučac' potvrdio kako idućeg tjedna počinje prodaja HEP-ovih obveznica kojom ta tvrtka diljem Europe planira prikupiti najmanje 300 milijuna eura.