Zagrebački burzovni indeks Crobex u posljednjih je mjesec dana izgubio 12 posto, što je odraz, smatraju analitičari, ne samo pesimizma zbog situacije u domaćem gospodarstvu nego i straha od širenja grčkog scenarija te jačanja napetosti na Dalekom istoku.

Vrijednost Crobexa, indeksa Zagrebačke burze, na kraju prošlog tjedna pala je na razinu ispod 2000 bodova, a negativan je trend nastavljen i ovoga tjedna – Crobex je u utorak pao na 1948,63 boda, najnižu razinu od 30. prosinca prošle godine.

Loša situacija na domaćem tržištu prema mišljenju analitičara ponajprije je odraz globalnog sentimenta, odnosno događaja u Grčkoj te mogućeg ponavljanja scenarija s ostalim zemljama eurozone, prije svega u prezaduženom Portugalu, Španjolskoj i Irskoj, koji su utjecali na pad vrijednosti eura i pojačali nepovjerenje ulagača.

Oporavak pak valja prvo očekivati kod izvoznika, smatraju analitičari, a povećanje likvidnosti moglo bi donijeti povećanje ponude kroz eventualne inicijalne javne ponude (IPO) i uvođenje izvedenica – što se baš ne može očekivati u ljetnim mjesecima.

Dionice u gubitku
Crobex je u proteklih pet mjeseci najveću vrijednost bio dosegnuo 26. travnja – 2215,18 bodova – i od tada je pao 12 posto.

U razdoblju od 31. prosinca prošle godine do 25. svibnja Crobex je pak pao 3,13 posto, dok je blue chip indeks Crobex 10 izgubio na vrijednosti 0,78 posto. Pad cijene u tom su razdoblju zabilježile dionice Adrisa (sa 259 kuna 31. prosinca na 255 kuna jučer u 15 sati), Atlantske plovidbe (950/929 kn), Ingre (40,47/31,90 kn), Instituta IGH (2589,99/2389,44 kn) te HT-a (274,5/259,88 kn), a cijene su rasle dionicama Dalekovoda (323,89/334,00), Ericssona Nikole Tesle (1339,5/1420 kn), Končar Elektroindustrije (430/452), Ine (1650/1680 kn) i Podravke (296,99/314)*.

Analitičari iz Splitske banke smatraju da je takva situacija na domaćem tržištu kapitala odraz panike i nesigurnosti na svjetskim tržištima te da ima malo veze s hibernirajućim hrvatskim gospodarstvom.

"Osim sada već dobro poznatih problema s dugom eurozone, burze je uznemirila i retorika te potezi Angele Merkel iz kojih se može iščitati nesimpatija prema tržištima kapitala i stav da ih se treba staviti pod kontrolu", kažu iz Splitske banke.

Predsjednik Uprave KD Investmentsa Matej Tomažin smatra da su posljedice krize poput visoke stope nezaposlenosti i općeg pesimizma vidljive u realnom gospodarstvu, što je utjecalo na tržište kapitala na kojemu vlada općenita nelikvidnost.

"Iako su ulagači dobili ili će tek dobiti likvidna sredstva (dividenda HT-a, ERNT-a, preuzimanje Belišća, Unija Papira i sl.), po slabašnom prometu na burzi vidi se da su jako oprezni", smatra Tomažin.

Osim događanja u eurozoni, analitičari naglašavaju i opasnost koja dolazi iz Azije. "Izvlačenjem potopljenog broda Južne Koreje na površinu isplivale su i desetljećima zatomljivane tenzije među dvama Korejama, što je dodatno uznemirilo svjetsku ulagačku javnost", poručuju iz Splitske banke te naglašavaju da u ovom trenutku dominira strah, koji za sobom povlači u bijeg u sigurnije klase imovine odnosno unovčavanje imovine koja se može lako i brzo unovčiti, ponajprije dionica.

Novi ulagači
Nakon slabljenja straha na scenu stupa oprez ulagača koje će na akciju potaknuti samo neke veće promjene, a osim smirivanja krize u eurozoni, ključni su i neki domaći faktori.

Prema riječima Marka Erdeljca, voditelja Retail deska u Erste banci, za povećanje likvidnosti potrebne su nove stvari poput IPO-ova kojima će se kreirati dodatna ponuda dionica te uvođenje izvedenica, i to ne samo kao opcije za zaradu na eventualnom daljnjem padu tržišta nego i kao generatora likvidnosti te ulaska potencijalno novih tipova ulagača na naše tržište.

"Osim IPO-a i uvođenja novih proizvoda poput izvedenica, potrebno je i poboljšanje stanja u ekonomiji te da tvrtke počnu zarađivati više, a zaduživati se ne manje nego racionalnije", kaže Erdeljac te dodaje da bi takav primjer mogli slijediti i građani.

Najbrži oporavak Erdeljac očekuje kod tvrtki orijentiranih na izvoz, a s njim se slaže i glavna financijska analitičarka Raiffeisen Consultinga Nada Harambašić, koja napominje da će, uz izvoznike, pozornost investitora ponajprije privlačiti dionice transparentnih kompanija s dokazano sposobnim menadžmentom.