Prema podacima HNB-a ukupan bruto inozemni dug na kraju 2012. iznosio je 44,9 mlrd. eura, što je za 323 mil. eura manje nego na kraju studenog, čemu je pridonijelo ponajprije smanjenje duga javnih trgovačkih društava i banaka.

U odnosu na kraj 2011. godine, bruto inozemni dug u apsolutnoj je izrazu zabilježio pad, no udio inozemnog duga u BDP blago je porastao na 102,3%. U odnosu na kraj 2011. inozemni se dug smanjio za 798 mil. eura, odnosno za 1,8%. Tome je najviše pridonijelo razduživanje financijskog sektora, odnosno banaka. Vanjski dug banaka na kraju je prošle godine iznosio 9,4 mlrd. eura, što je za 2,2 mlrd. eura, odnosno za 19,3% manje nego na kraju 2011. Ujedno, inozemni dug banaka na najnižoj je razini od listopada 2008. godine. Razduživanje banaka vidljivo je i iz slabe kreditne aktivnosti. U suprotnom smjeru, dakle na rast inozemnog duga na godišnjoj razini najviše je utjecao javni sektor, i to država, čiji je vanjski dug na kraju 2012. iznosio 8,3 mlrd. eura, što je za 1,3 mlrd. eura, odnosno za 19,2% više nego na kraju prethodne godine. Uz izdanje euroobveznice (1,5 mlrd. dolara) u travnju, u prošloj je godini dug središnje države dodatno povećan i zbog preuzimanja inozemnih obveza brodogradilišta što je bio sastavni dio programa njihova restrukturiranja. Javna trgovačka društva su tijekom cijele godine uglavnom smanjivala inozemnu zaduženost pa na godišnjoj razini bilježe pad (-10,3%). Inozemni dug privatnih poduzeća uglavnom stagnira te je prošlu godinu završio na 10,9 mlrd. eura, odnosno za 418 mil. eura manje nego na kraju 2011.

U ovoj godini očekujemo stagnaciju inozemnog duga s obzirom na slabu gospodarsku aktivnost. Država bi ponovno mogla biti glavni generator rasta s obzirom na izdanje obveznice u travnju.