Prema podacima HNB-a, na kraju rujna dug središnje države, koji uključuje Republiku Hrvatsku i izvanproračunske fondove, iznosio je 171,8 mlrd kuna, što je za 1,8 mlrd kuna manje nego na kraju kolovoza. Pri tome je dug središnje države iznosio 163,6 mlrd. kuna, što je za 1,8 mlrd kuna manje nego na kraju kolovoza, pri čemu je inozemna komponenta zabilježila rast od 1,5 mlrd kuna, a domaće pad od 3,3 mlrd kuna.
Pretpostavljamo da je rast inozemne komponente duga središnje države bar djelomično rezultat preuzimanja inozemnih jamstava brodogradilišta koja su se u rujnu smanjila za 2,1 mlrd kuna. U prvih devet mjeseci ove godine dug središnje države porastao je za 17,8 mlrd kuna ili 11,6%, prvenstveno zahvaljujući rastu unutarnje komponente za 7,9 mlrd. kuna, čemu je uvelike doprinijelo izdanje 2. tranše četverogodišnjih kunskih i desetogodišnjih obveznica uz valutnu klauzulu u iznosu od 2 mlrd kuna i 400 mil eura. Zahvaljujući prije svega rastu u travnju (nakon izdanja euroobveznice), doprinos inozemne komponente iznosi visokih 9,95 mlrd. kuna.

Ukupna jamstva Republike Hrvatske u rujnu su se smanjila za 2,3 mlrd kuna u odnosu na kolovoz te su iznosila 54,5 mlrd kuna, pri čemu je smanjenje uglavnom posljedica smanjenja inozemnih jamstava. U odnosu na kraj prošle godine ukupna jamstva manja su za 5,4 mlrd kuna, pri čemu su se inozemna jamstva smanjila za 2,9 mlrd kuna, a domaća za 2,4 mlrd kuna.

Najveći dio smanjenja jamstava odnosi se na aktiviranje jamstava brodogradilištima, koja su u procesu restrukturiranja postale dugom središnje države.