Nakon više od sedam mjeseci u blokadi, dionica Ine u ponedjeljak je oštro pala, uz više od sedam milijuna kuna prometa. Zadnja cijena Inine dionice iznosila je 3900 kuna, što je 7,14 posto minusa. Dionicama najveće domaće naftne kompanije trgovalo se samo dva sata, jer je Zagrebačka burza odlučila da predotvaranje traje do čak 14 sati.

Trgovina je počela obećavajuće za Inu sa snažnim skokom cijene na 4498 kuna, što je ujedno nekoliko minuta bila najviša povijesna cijena dionice Ine. Međutim, ulagači su se ubrzo odlučili na prodaju, a to je rezultiralo padom ispod razine od 4000 kuna.

Iako je trgovanje na ZSE-u u ponedjeljak bilo malo življe nego prijašnjih tjedana pa je redovni promet dionicama skočio na 16 milijuna kuna, oba su dionička indeksa na ZSE-u pala gotovo jedan posto.

Minusi znače Molovu kontrolu

Mišljenja burzovnih analitičara podijeljena su kad je u pitanju trgovanje dionicama Ine u ponedjeljak. Neki smatraju da minus na burzi sugerira da Mol preko skrbničkih i prikrivenih računa već ima dovoljno dionica za kontrolu nad Inom, zbog čega je potražnja pala, a drugi misle da jedan trgovinski dan nije indikativan za procjenu budućeg kretanja dionica Ine.

„Smatram da je tržište procijenilo da je Mol preko skrbničkih računa uspio skupiti dovoljno dionica za kontrolu nad Inom, koju već upravljački ima. Zbog toga je dionica pala, a idući dani jasnije će nam pokazati što tržište misli. Ako dionica počne rasti, znači da 'borba za Inu' nije gotova, no novi minusi sigurno će sugerirati apsolutnu Molovu kontrolu", smatra sugovornik investicijske struke, koji je želio ostati anoniman. Isti sugovornik dodaje da ako se ispostavi da je država izgubila kontrolu nad Inom i po broju glasova na glavnoj skupštini treba početi razmatrati opcije za prodaju ostatka dionica Ine u državnom portfelju, jer njihovo držanje ne bi imalo previše smisla.

Tjedan će sve otkriti

Jedan od domaćih brokera smatra da prvi trgovinski dan dionicama Ine nije indikator njezina budućeg kretanja, jer su u ponedjeljak svi samo željeli „ispipati teren" i vidjeti što će se događati, zbog čega za podrobniju analizu tržišnog kretanja treba još malo pričekati. Kao ni u petak, u očekivanju početka trgovanja Ininim dionicama, iz mađarskog Mola nisu komentirali slučaj Ine.

Inu od potopa u ponedjeljak nije spasila ni preporuka austrijske Erste banke, u kojoj smatraju da dionice Ine zbog svijetlih izgleda te kompanije treba „držati". Naime, u Ersteu misle da će neto dobit Ine u ovoj godini iznositi 2,7 milijardi kuna. Još svjetliju budućnost predviđaju za 2012. godinu - kad bi dobit Ine trebala skočiti na 3,87 milijardi kuna, a rekordno visoku dobit od 4,22 milijarde kuna Ina bi trebala ostvariti u 2013. godini.

Od početka burzovne „borbe za Inu", vrijednost njezine dionice porasla je više od sto posto - samo 93 posto Ina je skočila u 2010. godini, a vrijednost joj je u prvom ovogodišnjem kvartalu od Hanfine blokade porasla dodatnih 25 posto.

Sedam mjeseci blokade

Prema podacima Središnjega klirinškoga depozitarnog društva, Mol drži nešto više od 4,7 milijuna dionica, ili 47,26 posto temeljnog kapitala. Slijedi ga država s udjelom od 44,84 posto, a treći je najveći vlasnik Ine AZ obvezni mirovinski fond (OMF) sa 2,2 posto udjela u temeljnom kapitalu. Više od pola posto vlasništva u Ini imaju i Raiffeisen OMF (0,8 posto), PBZ Croatia osiguranje OMF (0,64 posto) i Erste Plavi OMF (0,46 posto).

Zadnji dan kojim se trgovalo dionicama Ine prije blokade na Zagrebačkoj burzi bio je 27. travnja, a taj je dan Inina dionica trgovanje završila uz cijenu od 4200 kuna.

U prvom ovogodišnjem kvartalu na te je dionice potrošeno 627 milijuna kuna, što je bilo 27 posto ukupnog prometa. U istom razdoblju cijena joj je porasla 25 posto, a tržišna kapitalizacije te naftne kompanije popela se na razinu višu od 40 milijardi kuna. Ina je bila i druga najtrgovanija dionica u cijeloj 2010. godini s prometom od 1,2 milijarde kuna.