Na Wall Streetu su u utorak vodeći indeksi bili u minusu i više od 3 posto, no pred sam kraj trgovanja naglo su smanjili gubitke, zahvaljujući ponajviše oporavku cijena dionica banaka, nakon vijesti da se u reformi financijskog sustava ipak neće prisiljavati banke na prodaju svojeg poslovanja derivatima.

Dow Jones indeks oslabio je 22 boda, ili 0,23 posto, na 10.043 boda, dok je Nasdaq indeks pao 0,12 posto, na 2.210 bodova. S&P 500 ojačao je, pak, mršavih 0,04 posto, na 1.074 boda.

Na početku jučerašnjeg trgovanja Dow Jones indeks potonuo je više od 250 bodova, zaronivši na samo 9.774 boda, najnižu razinu od studenoga prošle godine, jer ulagači strahuju od posljedica dužničke krize u eurozoni.

Nakon Grčke, fokus ulagača preusmjerio se na Španjolsku, gdje je središnja banka prošloga vikenda morala preuzeti regionalnu banku CajaSur kako bi je spasila od stečaja, dok nekoliko većih banaka dogovara spajanje kako bi se izvukle iz financijskih problema.

Ulagači se plaše da je to uvertira u novu financijsku krizu, sličnu onoj iz 2008. godine, jer posljednjih dana ponovno raste Libor, kamatna stopa na tržištu novca, što pokazuje da banke nevoljko kreditiraju jedna drugu, pa troškovi njihovog financiranja rastu.

Brojne članice eurozone najavljuju, pak, oštre rezove u proračunima, a neke od njih i povećanje poreza, što bi moglo ponovno izazvati recesiju europskog, pa i svjetskog gospodarstva.

"Plan Europske unije za stabilizaciju eurozone očito nije zadovoljio ulagače, koji smatraju da 750 milijardi eura nije dovoljno da bi se riješili svi financijski problemi tog bloka. Svi mi samo čekamo koja će zemlja, nakon Grčke, biti iduća žrtva dužničkih problema. Španjolska? Portugal?", kaže Jonathan Corpina, predsjednik tvrtke Meridian Equity Partners.

Ulagače su uznemirile i političke tenzije između Sjeverne i Južne Koreje, nakon što su rezultati neovisne istrage pokazali da je Sjeverna Koreja kriva za nedavno potapanje južnokorejskog ratnog broda.

Ipak, pred kraj samog trgovanja naglo su porasle cijene dionica u financijskom sektoru, nakon što je Barney Frank, predsjednik odbora za financijski sustav Predstavničkog doma Kongresa, kazao da nije nužno da banke prodaju svoje odjele za trgovanje derivatima, te da bi im ipak trebalo omogućiti da se osiguravaju od rizika kompleksnim financijskim instrumentima.

U zakonu o reformi financijskog sustava, kojega je nedavno prihvatio Senat, stoji da bi banke trebale prodati svoje poslovanje derivatima, no tome se protive bankarski regulatori i sama vlada, pa se očekuje da u konačnom zakonu o reformi, nakon usklađivanje dviju različitih verzija prihvaćenih u Predstavničkom domu i Senatu, ipak neće biti te obveze.

Osim dionica banaka, pred kraj trgovanja oporavio se i rudarski sektor jer je dolar ponešto oslabio prema euru. Tako je S&P indeks tog sektora skočio 1,6 posto, a porastao je, za 1,4 posto, i S&P indeks trgovačkog sektora.

Ipak, odnos između dionica koje su jučer na NYSE izgubile i onih koje su dobile na vrijednosti iznosio je 2 naprema 1.

Na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale, zaronivši na najniže razine u više od osam mjeseci. Londonski FTSE indeks oslabio je 2,54 posto, na 4.940 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,34 posto, na 5.670 bodova, a pariški CAC 2,90 posto, na 3.331 bod.