Investitori na regionalnim burzama poželjet će što prije zaboraviti godinu na izmaku. Pogled na kretanje burzovnih indeksa na većim burzama s područja bivše Jugoslavije otkriva da su svi u debelom minusu.

Neslavni rekorder je indeks Ljubljanske burze SBI TOP, koji je od početka godine, zaključno do prošloga petka, izgubio više od 33 posto vrijednosti. Beogradski Belex 15 u minusu je 24 posto, a sarajevski SASE 10 oslabio je 20,2 posto. Banjalučki Birs bilježi najniži pad od 14,1 posto.

Na Beogradskoj burzi tržišna se kapitalizacija tijekom godine istopila za 12,5 posto, na 7,9 milijardi eura, ali zato srbijansko tržište kapitala bilježi velik skok likvidnosti. Naime, ukupni je promet do kraja studenoga dosegnuo gotovo 246,1 milijun eura, što je za četvrtinu više nego u istom razdoblju lani. Poseban skok bilježi dionički promet. Dok je cijele prošle godine promet dionicama na burzovnom i izvanburzovnom tržištu iznosio 177 milijuna eura, ove je godine do kraja studenoga dosegnuo 223,6 milijuna eura.

U fokusu NIS i ANT
Porast prometa prije svega je posljedica pojave kapitalno jakih kompanija poput Naftne industrije Srbije (NIS) i beogradskog Aerodroma Nikola Tesla, pojašnjava Branislav Jorgić, direktor beogradskih Jorgić brokera. „Iako se NIS na burzi pojavio još prošle godine, trgovanje njegovim dionicama buknulo je tijekom ove godine", kaže Jorgić. Osvrćući se na pad Belexa, Jorgić ističe kako je na njegovo slabljenje utjecalo nekoliko razloga.

„Prvi je razlog opća ekonomska situacija i nedostatak stranih ulagača koji su prijašnjih godina snažno utjecali na formiranje cijene. Oni su tijekom ove godine znatno smanjili svoju prisutnost na Beogradskoj burzi. Imajući u vidu krizu eura kao valute i pad industrijske proizvodnje, domaći investitori bili su dosta suzdržani. Drugi je razlog što su najbolje srbijanske kompanije zaokružile vlasničku strukturu i otišle s burze. Treći je razlog nedovoljna kultura izvještavanja. Naime, većina kompanija kotiranje na burzi ne osjeća kao prednost, već kao teret, a posljedica takvog stava je nezainteresiranost javnosti za tržište kapitala. Ipak, tu postoje i izuzeci, a tu bih svakako spomenuo NIS", navodi Jorgić.

Na Beogradskoj burzi trenutačno kotira 1380 kompanija, a Jorgić tvrdi kako nadzorno tijelo u toj šumi izdavatelja nije moglo sveobuhvatno kontrolirati i pojačati disciplinu izvješćivanja. Međutim, stanje bi se trebalo malo popraviti nakon reforme tamošnjeg tržišta kapitala.

„U studenome je na snagu stupio novi Zakon o tržištu kapitala s rokom prilagodbe do svibnja 2012. godine. U sklopu reforme predviđene tim zakonom uvedeno je burzovno i izvanburzovno tržište te Multilateralna trgovinska platforma. Na burzovnom tržištu kotirat će 50-ak kompanija, a predviđeno je da bude i pooštren nadzor", ističe Jorgić.

Na Ljubljanskoj je burzi dionička tržišna kapitalizacija zadnjeg dana studenoga iznosila 4,9 milijardi eura i manja je za 30 posto u odnosu na kraj prošle godine. Ipak, promet nije znatnije podbacio. Naime, uključivo sa studenim, ukupan promet dosegnuo je 444,7 milijuna eura, što je za samo pet milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju. Uz krizu u eurozoni, na slovenskom tržištu kapitala postoji nekoliko lokalnih specifičnosti, kaže Matej Tomažin, predsjednik Uprave KD Sklada.

Banke neuvjerljive
„Prva je ta što je bankarski sektor pokazao kako još nije raščistio sve probleme koje je donijela kriza. Tako je, primjerice, dionica Nove kreditne banke Maribor tijekom ove godine snažno pala. Uz to, u posljednjih mjesec dana na pad indeksa jako je utjecala dionica Mercatora. U odnosu na vrijeme kada se očekivalo da će Agrokor preuzeti Mercator pa do danas dionica je pala za 20-ak posto. Na kraju, mali dioničari nastavili su prodavati dionice tražeći na taj način novac za tekuću potrošnju", komentirao je Tomažin.

Što se tiče prometa, trgovanje je nastavljeno u sličnom trendu kao i lani, ističe Tomažin. „Ako se pogledaju mali ulagači, njih je na domaćem tržištu manje jer je trenutačno veći fokus na trgovanju na stranim tržištima", zaključio je Tomažin.