Na azijskim burzama cijene dionica zabilježile su najveći dnevni skok u 15 mjeseci, jer ulagači očekuju da će američki Fed biti strpljiv po pitanju povećanja kamata, dok će europska i japanska središnja banka iduće godine dodatno olabaviti monetarnu politiku.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu više od 2 posto, a snažno su, između 1,3 i 2,3 posto, porasle i cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu te Australiji.

U Šangaju su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,5 posto, što je njegov najveći dnevni sok od rujna prošle godine.

Azijske ulagače ohrabrio je nastavak euforije na Wall Streetu, nakon što je u srijedu američka središnja banka poručila da očekuje daljnji stabilan rast gospodarstva i obećala da će biti strpljiva po pitanju kamata.

U srijedu i četvrtak S&P 500 indeks skočio je 4,5 posto, što je njegov najveći dvodnevni rast od studenoga 2011. godine. Time je nadoknadio veliku većinu gubitaka iz prethodnih dana, kada je na tržištu vladala panika zbog oštrog pada cijena nafte i ruskog rublja te niza naznaka slabosti najvećih svjetskih gospodarstava.

"Nakon slabog početka, tržište tjedan završava na čvrstim nogama. Pozitivne poruke Feda, stabilizacija situacije u Rusiji i uvjerenje ulagače da će središnje banke eurozone i Japana dodatno olabaviti monetarnu politiku potiču ulagače", navode analitičari Barclays banke u bilješci klijentima.

S posljednje ovogodišnje sjednice čelnici japanske središnje banke (BOJ) poručili su da su i dalje predani masivnim monetarnim mjerama. U priopćenju navode da će BOJ povećati monetarnu bazu za 80.000 milijardi jena ili oko 670 milijardi dolara godišnje, što znači da će središnja banka i dalje tiskati svježi novac kako bi kupovala japanske državne obveznice.

Ulagače je ohrabrila i poruka središnja banke da očekuje nastavak umjerenog oporavka, što je vrlo optimistična prognoza, s obzirom da je japansko gospodarstvo u recesiji.

Pozitivno na tržišta utječe i stabilizacija cijena nafte. Nakon što je jučer pala 4 posto, jutros je na londonskom tržištu cijena ′crnog zlata′ porasla 10-ak centi, na 59,30 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu ojačala 30-ak centi, na 54,40 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar u zamahu, s obzirom da se iduće godine očekuje povećanje kamata Feda.

Tečaj američke prema japanskoj valuti skočio je s jučerašnjih 118,40 na 119,35 jena.

Američka je valuta ojačala i prema europskoj, pa je cijena eura skliznula na 1,2280 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2345 dolara. Još početkom tjedna kretala se oko 1,2560 dolara.

Posljedica je to procjena da će početkom iduće godine Europska središnja banka (ECB) dodatno olabaviti monetarnu politiku, možda čak, po uzoru na američki Fed i japanski BOJ, uvesti program kupnje državnih obveznica.

Na to upućuje i jučerašnja neočekivana odluka švicarske središnje banke o uvođenju negativne kamate od 0,25 posto na depozite u francima po viđenju, koja stupa na snagu 22. siječnja iduće godine, upravo na dan kada će zasjedati čelnici ECB-a.

Naplatom kamata na depozite u francima švicarska središnja banka, naime, nastoji zaustaviti jačanje franka prema euru što je ponajviše posljedica izuzetno labave monetarne politike u eurozoni.

"U proteklih nekoliko dana brojni su faktori izazvali pojačanu potražnju za sigurnim investicijama. Uvođenje negativne kamatne stope ulaganje u švicarski franak čini manje privlačnim i stoga podupire slabljenje njegova tečaja", stoji u priopćenju švicarske središnje banke.

Tečaj franka skliznuo je nakon tog poteza prema dolaru na najnižu razinu od svibnja prošle godine, pa dolar vrijedi oko 0,9840 franaka. No, pad franka prema euru nešto je manji zbog izuzetno labave monetarne politike ECB-a.