Na azijskim burzama cijene dionica su porasle, nakon što je kineska središnja banka smanjila kamate, no na tržištima ne vlada euforija jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta američkog gospodarstva.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,1 i 0,5 posto.

U Singapuru su blago pale, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 0,1 posto.

Kineska središnja banka smanjila je u subotu kamate na kredite i depozite kako bi potaknula rast uspavanog gospodarstva i suzbila opasnost od deflacije.

Kada su kineske monetarne vlasti kamate smanjile u studenome prošle godine, cijene dionica u Šangaju porasle su u idućih mjesec dana 26 posto. No, danas na tržištu ne vlada euforija.

"To nije iznenađenje. Taj se potez dugo očekivao zbog usporavanja rasta gospodarstva. Ovo je sada usporeno ′bikovsko′ tržište, a ne ludo ′bikovsko′ kakvo je bilo lani", kaže Wu Kan, direktor u tvrtki Shanshan Finance.

Najviše su jutros porasle cijene dionica u Sydneyu jer se ulagači nadaju da će nove poticajne monetarne mjere potaknuti rast kineskog gospodarstva, najvećeg svjetskog potrošača sirovina, što bi trebalo pozitivno utjecati na velike izvoznike sirovina, kao što je Australija.

No, ni u Australiji, ni na ostalim tržištima ne vlada euforija jer ulagače zabrinjava usporavanje rasta američkog gospodarstva, najvećeg izvoznog tržišta azijskih kompanija.

U petak je objavljeno da je američki bruto domaći proizvod (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju porastao 2,2 posto na godišnjoj razini, a ne 2,6 posto, kako je pokazala prva procjena. To predstavlja oštro usporavanje rasta BDP-a, s obzirom da je u prethodnom kvartalu skočio impresivnih 5 posto.

U fokusu je ulagača i cijena nafte, koja posljednjih mjeseci znatno diktira tempo na tržištima kapitala. Nakon što je u veljači zabilježila prvi mjesečni rast od lipnja prošle godine, jutros je na američkom tržištu cijena barela skliznula za 35 centi, na 49,40 dolara.

A na valutnim je tržištima dolar i dalje u zamahu, jer se ulagači nadaju ubrzanju rasta američkog gospodarstva, što bi tamošnju središnju banku moglo navesti na povećanje ključnih kamata već u lipnju.

S obzirom da je Fed jedini koji signalizira zaoštravanje monetarne politike, dok je sve ostale najznačajnije središnje banke u svijetu olabavljuju, jačanje dolara ne čudi, kažu analitičari.

Jutros je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo 95,50 bodova, najvišu razinu u više od 11 godina.

Pritom se tečaj američke u odnosu na japansku valutu kreće oko 119,80 jena, dok je u petak iznosio 119,60 jena.

Dolar je ojačao i prema euru, pa je cijena eura skliznula s 1,1195 dolara, koliko je iznosila u petak, na 1,1175 dolara, a u jednom je trenutku pala na samo 1,1160 dolara, najnižu razinu u pet tjedana.