Na azijskim burzama cijene dionica danas su pale pod pritiskom pada cijena nafte na nove najniže razine u četiri godine, nakon što je OPEC, unatoč prekomjernoj ponudi, odlučio proizvodnju zadržati na dosadašnjoj razini.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio u plusu oko 1 posto, a cijene dionica porasle su i u Singapuru te Šangaju, između 0,3 i 0,7 posto.

Međutim, u Južnoj Koreji, Hong Kongu, Australiji i na drugim tržištima burzovni su indeksi pali između 0,2 i 1,6 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,00 sati bio u minusu 0,7 posto. Ostane li tako, taj bi indeks u ovom tjednu zabilježio rast od 1 posto, dok bi u cijelom mjesecu bio na gubitku 1,6 posto.

U nedostatku usmjerenja s Wall Streeta, gdje se u četvrtak zbog Dana zahvalnosti nije radilo, u fokusu ulagača je oštar pad cijena nafte jer je u četvrtak Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) odlučila zadržati dosadašnju razinu proizvodnje od 30 milijuna barela dnevno, unatoč prekomjernoj opskrbi.

Na londonskom je tržištu cijena barela nafte zaronila na 72,60 dolara, dok je na američkom tržištu terminska cijena ′crnog zlata′ skliznula na 69 dolara, što su njihove nove najniže razine od 2010. godine.

Od početka studenoga cijena nafte na londonskom tržištu pala je oko 15 posto, što je njezin najveći mjesečni pad od kraja 2008. godine.

Zbog toga su danas cijene dionica australskih energetskih kompanija Sundance Energy, Drillsearch i Santos potonule između 10 i 16 posto, pa je tamošnji ASX indeks pao više od 1,5 posto.

S druge strane, u Šangaju su cijene dionica dosegnule nove najviše razine u tri godine jer su ulagači i dalje pod dojmom smanjenja kamatnih stopa kineske središnje banke prošloga petka.

Rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva već se dulje vrijeme usporava, no ulagače to više ne brine jer vjeruju da će monetarne vlasti dodatno olabaviti politiku ako se loši trendovi nastave.

Japanske ulagače ohrabrio je, pak, podatak da je u listopadu industrijska proizvodnja neočekivano porasla 0,2 posto, drugi mjesec zaredom, dok je stopa nezaposlenosti pala.

Uz to, temeljna stopa inflacije u toj zemlji skliznula je u listopadu treći mjesec zaredom, što je ponajviše posljedica pada cijena nafte.

"Japan je u središtu pozitivne savršene oluje. Pad cijena nafte poticajno djeluje na jačanje svjetske potražnje, što bi moglo koristiti japanskim izvoznicima, ali bi mogao i neutralizirati utjecaj slabog jena na domaće energetske troškove", kaže Stefan Worrall, direktor u banci Credit Suisse.

Daljnji pad inflacije u trećem po veličini svjetskom gospodarstvu potaknuo je i špekulacije da će japanska središnja banka morati dodatno olabaviti monetarnu politiku kako bi suzbila deflacijske rizike i potaknula rast gospodarstva.

I dok to pozitivno utječe na Tokijsku burzu, na valutnim se tržištima jen zbog toga ponovno našao pod pritiskom.

Jutros je tečaj dolara dosegnuo 118,30 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 117,55 jena. Analitičari smatraju da bi se uskoro mogao primaknuti najvišoj razini u sedam godina od 118,98 jena, koju je dosegnuo prošloga tjedna.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula s jučerašnjih 1,2505 na 1,2445 dolara, krenuvši ponovno prema najnižoj razini u 26 mjeseci od 1,2357 dolara.

Posljedica je to jučerašnjeg podatka o padu stope inflacije u Njemačkoj na najnižu razinu od 2010. godine. Pokažu li danas podaci Eurostata da je i u eurozoni inflacija u silaznoj putanji, euro bi se mogao naći pod dodatnim pritiskom.

To bi, naime, potaknulo špekulacije da će Europska središnja banka vrlo skoro morati dodatno olabaviti monetarnu politiku.