Na azijskim burzama cijene dionica pale su na najnižu razinu u devet mjeseci, jer je ulagače zabrinuo nastavak klizanja cijena nafte, ali i najveći tjedni pad burzovnih indeksa na Wall Streetu u više od dvije i pol godine.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu više od 1 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Australiji, Singapuru i Hong Kongu pale između 0,2 i 1,2 posto.

U Šangaju su blago porasle, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1,1 posto, zaronivši na najnižu razinu od ožujka.

Loše raspoloženje azijskih ulagača posljedica je oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu u petak, zbog čega su Dow Jones i S&P 500 indeks prošloga tjedna izgubili više od 3,5 posto, što je njihov najveći tjedni gubitak u više od dvije i pol godine.

Cijene nafte jutros izuzetno osciliraju. U jednom je trenutku na američkom tržištu terminska cijena potonula 2,5 posto, na 56,25 dolara po barelu, novu najnižu razinu u pet i pol godina. No, kasnije se ipak opravila, pa je trenutačno u plusu 1,3 posto.

Međutim, ulagači se plaše da pad cijena nafte nije jedina posljedica nejake globalne potražnje te da bi se slabost najvećih svjetskih gospodarstava mogla preliti i na druga tržišta. Stoga je splasnula sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

Usporava se rast kineskog i gospodarstva eurozone, dok je Japan ponovno u recesiji. Tankan izvješće japanske središnje banke jutros je pokazalo da se tamošnje poslovno raspoloženje u prosincu pogoršalo, stoga ulagače nije ohrabrila niti pobjeda Liberalno demokratske stranke premijera Shinzo Abea na parlamentarnim izborima.

Abeova koalicija osvojila je uvjerljivu većinu na izborima, što osigurava nastavak njegove politike pojačane državne potrošnje i labave monetarne politike, koja bi trebala potaknuti rast gospodarstva i okončati dugo razdoblje deflacije. No, pad izlaznosti na izbore pokazuje nezadovoljstvo Japanaca onim što je Abe postigao u protekle dvije godine na čelu vlade.

A na valutnim se tržištima dolar ponešto stabilizirao nakon oštrog pada prošloga tjedna, kada su ulagači odlučili povući zaradu s tržišta nakon snažnog uspona tečaja američke valute posljednjih tjedana.

Jutros je u jednom trenutku tečaj dolara zaronio na 117,78 jena, nedaleko najniže razine u dva tjedna, no kasnije je skočio na 118,67 jena, pa je u odnosu na petak u minusu 0,1 posto.

U odnosu pak na europsku valutu, dolar je gotovo nepromijenjen, pa se cijena eura kreće oko 1,2450 dolara, dok je u petak iznosila 1,2460 dolara.

Analitičari očekuju daljnju stabilizaciju, pa i jačanje dolara idućih dana jer se u utorak i srijedu održava posljednja ovogodišnja sjednica američke središnje banke, s koje bi čelnici Feda mogli oprezno poručiti da se bliži kraj razdoblja jeftinog novca.

Zbog stabilno snažnog rasta najvećeg svjetskog gospodarstva, neki analitičari, naime, vjeruju da će Fed iz svojeg priopćenja izostaviti uobičajenu frazu o držanju kamata na niskim razinama još ′neko vrijeme′, koju koristi već dvije godine.

Bio bi to signal da se u 2015. godini može očekivati povećanje ključnih kamatnih stopa. Pitanje je samo da li će taj potez uslijediti sredinom ili u drugom dijelu godine.

"Svi su svjesni da se u određenom trenutku to mora učiniti. No, bit će to kao skidanje flastera naglim potezom - boljet će", kaže Rob Carnell, ekonomist u tvrtki ING.