Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak pale jer su ulagače razočarali slabi gospodarski podaci, dok je tečaj eura prema dolaru potonuo na najnižu razinu u gotovo devet godina jer se očekuje dodatno labavljenje monetarne politike u eurozoni.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u blagom plusu, nakon što je na početku trgovanja pao oko 1 posto, a porasle su i cijene dionica u Hong Kongu i Kini.

Na ostalim tržištima cijene su dionica pale, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio na gubitku 0,6 posto.

Najviše su jutros, više od 2 posto, porasle cijene dionica na burzi u Šangaju, nastavljajući uspon iz prošle godine, kada su skočile oko 50 posto, što se zahvaljuje uvjerenju ulagača da će kineska središnja banka uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku zbog usporavanja rasta gospodarstva.

I u Japanu se očekuju daljnje poticajne monetarne mjere, što podržava tržište dionica, no rast cijena je vrlo krhak jer su makroekonomski podaci iz Azije i eurozone vrlo slabi.

Čak su i pokazatelji iz američkog gospodarstva, koje se smatra trenutačno jedinom svjetlom točkom među najvećim svjetskim ekonomijama, bili prošloga tjedna slabiji nego što se očekivalo.

Loše na tržište utječe i nemogućnost oporavka cijena nafte, nakon što su u posljednjih šest mjeseci potonule više od 50 posto.

Jutros se na londonskom tržištu cijena nafte kreće oko 55,80 dolara po barelu, što je oko 30 centi više nego u petak, no u jednom je trenutku zaronila na novu najnižu razinu u pet i pol godina, 55,36 dolara.

Zbog svega toga splasnula je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, pa je trenutačno terminski S&P 500 indeks u minusu oko 0,1 posto, što znači da bi poslijepodne cijene dionica na Wall Streetu mogle pasti četvrti dan zaredom, ako u međuvremenu ne dođe do preokreta.

A na valutnim je tržištima euro jutros u jednom trenutku zaronio na samo 1,1860 dolara, najnižu razinu od ožujka 2006. godine. Oštar pad posljedica je gubitka podrške na razini od 1,20 dolara, no kasnije se ipak oporavio, pa se trenutačno kreće oko 1,1950 dolara, što znači da je u odnosu na petak na gubitku 0,4 posto.

Pritisak na euro posljedica je izjave predsjednika Europske središnje banke (ECB) Marija Draghija da je rizik da središnja banka neće ispuniti svoju zadaću održavanja stabilnosti cijene veći nago prije šest mjeseci te da su nove poticajne mjere moguće već na početku ove godine.

"Tehnički se pripremamo na prilagodbu veličine, brzine i sastava naših mjera početkom 2015. ako to bude nužno", kazao je u petak Draghi u intervjuu njemačkom financijskom dnevniku Handelsblatt.

Istaknuo je da je i program kupnje državnih obveznica jedna od mogućih mjera kako bi se potaknuo rast kreditiranja i gospodarstva te suzbila opasnost od deflacije.

"Tržišta su iz njegovih izjava zaključila da je spreman uvesti kvantitativno popuštanje monetarne politike, odnosno kupnju državnih obveznica", kaže Shin Kadota, strateg u Barclays banci.

Čelnike ECB-a najviše brine niska inflacija, a analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su u prosincu u eurozoni potrošačke cijene pale za 0,1 posto. Ako izvješće Eurostata u srijedu doista pokaže da su cijene pale, analitičari vjeruju da bi ECB mogla ublažiti monetarnu politiku već na sjednici 22. siječnja.

S druge strane, u SAD-u se, zahvaljujući snažnom rastu gospodarstva, ove godine očekuje zaoštravanje monetarne politike, što daje vjetar u leđa američkoj valuti.

I dok je prema euru ojačao, tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo je jutros sa 120,50 jena, koliko je iznosio u petak, na 120,30 jena, a u jednom je trenutku zaronio i ispod razine od 120 jena.

Japanska valuta jača jer ulagači smatraju da predstavlja sigurno utočište za kapital u nesigurna vremena.