Na većini azijskih burzi cijene su dionica u srijedu pale jer su slabi gospodarski podaci iz Kine naveli ulagače na oprez, dok se tečaj eura vratio iznad razine od 1,06 dolara.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio gotovo nepromijenjen, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Singapuru porasle između 0,1 i 0,4 posto.

Burzovni indeksi u Hong Kongu, Australiji i Šangaju pali su, pak, između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,5 posto, skliznuvši s najviše razine od rujna prošle godine.

Jutros je objavljeno kako je kineski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u šest godina, što je u skladu s očekivanjima.

Međutim, ulagače su razočarali podaci o sporijem nego što se očekivalo rastu industrijske proizvodnje i prometa u trgovini na malo u ožujku, što najavljuje daljnje usporavanje rasta gospodarstva.

"Osim podatka o BDP-u, svi ostali su strašni. Stoga ostajemo pri stavu da bi Kina trebala neprestano smanjivati kamate ili stope obvezne rezerve banaka idućih tri do šest mjeseci kako bi spriječila daljnje usporavanje rasta gospodarstva", kaže Qi Yifeng, analitičar u tvrtki CEBM Group.

Odmah nakon objave izvješća o BDP-u, cijene dionica na burzi u Šangaju blago su porasle, jer se ulagači nadaju novim poticajnim mjerama, no kasnije je burzovni indeks skliznuo u negativno područje za više od 1 posto.

Analitičari to pripisuju dobitonosnoj prodaji, nakon što su cijene dionica neprekidno rasle šest tjedana i dosegnule najviše razine u sedam godina.

Na ostalim se burzama trguje oprezno, a pod najvećim su pritiskom dionice u Australiji jer su slabi pokazatelji iz Kine, najvećem svjetskom potrošaču sirovina, potaknuli strahovanja od pada potražnje za sirovinama. Australsko gospodarstvo, naime, u velikoj mjeri ovisi o izvozu sirovina.

A na valutnim je tržištima dolar pod pritiskom od jučer poslijepodne, kada je objavljeno da je promet u trgovini na malo u SAD-u u ožujku porastao 0,9 posto. To je, doduše, u skladu s očekivanjima, no na niže su revidirani podaci o potrošnji Amerikanaca u prethodna dva mjeseca, što pokazuje da glavni pokretač američkog gospodarstva gubi na zamahu.

Zbog toga su, pak, ponovno ojačale špekulacije da će američka središnja banka Fed odgoditi povećanje kamatnih stopa.

Jutros se tečaj američke valute prema japanskoj kreće oko 119,65 jena, dok je jučer u ovo doba iznosio 119,85 jena.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura dosegnula 1,0620 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0570 dolara.

Cijene nafte, pak, i dalje rastu, zahvaljujući naznakama da se smanjuje jaz između ponude i potražnje na svjetskom tržištu.

Nakon što je jučer skočila više od 3 posto, jutros je cijena barela na američkom tržištu porasla daljnjih 30-ak centi, na 53,60 dolara. Na londonskom je tržištu, pak, cijena ojačala 55 centi, na 58,99 dolara.