Na azijskim burzama trguje se vrlo nesigurno zbog novog pada cijena nafte, opasnosti od financijske krize u Rusiji i slabih makroekonomskih pokazatelja, pa ulagači utočište za kapital traže u sigurnijim investicijama, kao što su državne obveznice i pojedine valute.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,3 posto, a blago su porasle i cijene dionica u Južnoj Koreji te Australiji.

Burzovni indeksi u Singapuru, Šangaju i Hong Kongu pali su, pak, između 0,2 i 0,5 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,6 posto, zaronivši na novu najnižu razinu od ožujka.

Azijske ulagače uznemirio je daljnji pad cijena dionica na Wall Streetu u utorak. Premda su već prošloga tjedna Dow Jones i S&P 500 indeks izgubili više od 3,5 posto, što je njihov najveći tjedni gubitak u više od dvije i pol godine, u prva dva dana ovoga tjedna ti su indeksi dodatno pali za više od 1 posto.

Ne uspijevaju se stabilizirati ni cijene nafte. Nakon što su se jučer ponešto odmaknule od najnižih razina u pet i pol godina, jutros je cijena ′crnog zlata′ na londonskom tržištu pala za 60-ak centi, na 59,35 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu potonula za 1,2 dolara, na 54,80 dolara.

Ulagači strahuju i od financijske krize u Rusiji. Premda je u ponedjeljak ruska središnja banka povećala kamate za 6,5 postotnih bodova, na 17 posto, u utorak je tečaj rublja prema dolaru potonuo 11 posto, što je njegov najveći dnevni pad od ruske financijske krize 1998. godine.

U jednom je trenutku dolar jučer vrijedio 80 rubalja, dok se jutros njegov tečaj kreće oko 68 rubalja, a sve se više špekulira da će Moskva morati dodatno povećati kamate ili uvesti mjere kapitalne kontrole kako bi zaustavila pad tečaja rublja.

Loše na tržišta djeluju i slabi makroekonomski pokazatelji. Nakon jučerašnjih novih naznaka usporavanja rasta kineskog gospodarstva, jutros su ulagače zabrinuli i slabiji nego što se očekivalo podaci o japanskom izvozu.

Doduše, u studenom je izvoz porastao treći mjesec zaredom, no svega 4,9 posto na godišnjoj razini, dok su analitičari očekivali rast od 7 posto. Usporavanje rasta izvoza, unatoč niskom tečaju jena, što povoljno utječe na japanski izvoz, pokazuje da je recesijski pritisak u trećem po veličini svjetskom gospodarstvu vrlo čvrst.

Zbog svega toga splasnula je sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama, kao što su dionice, pa terminski indeksi pokazuju da bi, nakon jučerašnjeg rasta, cijene europskih dionica danas mogle pasti oko 1 posto.

S druge strane, raste privlačnost investicija koje se smatraju sigurnijim utočištem u nesigurna vremena. Zbog toga su jutros porasle cijene državnih obveznica, pa su prinosi na njemačke, britanske i japanske obveznice pali na rekordno niske razine.

Na valutnim je tržištima, pak, ojačao japanski jen, pa je tečaj dolara skliznuo s jučerašnjih 117,80 na 117,05 jena, a u jednom je trenutku zaronio na samo 116,30 jena, najnižu razinu od polovice studenoga.

Američka je valuta oslabila i prema europskoj, pa je cijena eura porasla s jučerašnjih 1,2450 na 1,2480 dolara, a u jednom je trenutku skočila i iznad 1,25 dolara.

Oscilacije američke valute posljedica su neizvjesnosti uoči završetka dvodnevne sjednice čelnika američke središnje banke u srijedu.

I dok dio analitičara očekuje da će čelnici Feda oprezno

poručiti da se bliži kraj razdoblju jeftinog novca, da se u 2015. može očekivati povećanje ključnih kamatnih stopa, drugi smatraju da bi Fed mogao poručiti da neće žuriti s povećanjem kamata zbog usporavanja rasta najvećih svjetskih gospodarstava i turbulencija na financijskim i robnim tržištima.