Na azijskim burzama cijene dionica su pale, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta dosegnula novu najvišu razinu u 11 i pol godine, jer bi američki Fed mogao povećati kamatne stope prije nego što se mislilo.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,9 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji pale između 0,5 i 1,2 posto.

U Šangaju su porasle oko 1 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 1,2 posto.

Loše raspoloženje na azijskim burzama posljedica je oštrog pada cijena dionica na Wall Streetu u petak, nakon što je objavljeno da je u veljači broj zaposlenih u SAD-u porastao za 295.000, znatno više od očekivanja, dok je stopa nezaposlenosti pala na 5,5 posto, najnižu razinu u šest i pol godina.

To je već 12. mjesec zaredom kako broj zaposlenih raste za više od 200.000, što nije zabilježeno još od 1994. godine, a porasla je i satnica, za 2 posto na godišnjoj razini, što bi ubuduće moglo oživjeti inflaciju.

Nakon tih podataka, u anketi Reutersa više od 50 posto analitičara očekuje da će američka središnja banka kamate povećati već u lipnju. No, analitičari upozoravaju da niska inflacija u SAD-u i usporavanje rasta gospodarstva zabrinjavaju.

"Moguće je da će Fed povećati kamate dok se rast usporava, a visok tečaj dolara i veće realne kamate mogle bi dodatno potisnuti gospodarstvo. Tko bi to mogao pozdraviti?", pišu analitičari Reorient Researcha u bilješci klijentima.

Analitičari iz Mizuho banke kažu da je rast zaposlenosti u SAD-u neujednačen po sektorima i da je rast plaća nevelik, stoga ne vjeruju da će Fed već u lipnju povećati kamate.

"Fed neće izvući pištolje nakon ovih podataka o zaposlenosti, pričekat će još neko vrijeme, no nećemo ′igrati′ na to da će još dugo biti strpljiv", poručuju analitičari Mizuho banke.

Ako Fed iz priopćenja nakon sjednice polovicom ožujka izostavi formulaciju da će biti ′strpljiv′ po pitanju kamata, to će, kažu analitičari, biti signal da se priprema povećanje kamata već u lipnju. A ako ne, zaoštravanje monetarne politike slijedi tek krajem godine.

Loše je na tržišta utjecao i jutros objavljeni podatak da je japansko gospodarstvo u posljednjem lanjskom tromjesečju poraslo svega 1,5 posto, a ne kako je prva procjena pokazala 2,2 posto.

Pozitivno na tržišta nije utjecao ni podatak da je izvoz Kine u veljači skočio čak 48 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, jer je uvoz istodobno pao za 20 posto, što ukazuje na slabost domaće potražnje.

Uz to, analitičari kažu da su podaci za veljaču obično iskrivljeni zbog dugotrajne proslave i različitih datuma kineske nove godine.

Na valutnim je tržištima, pak, nastavljen uspon američke valute, premda ne tako snažan kao u petak, kada je dolarov indeks, nakon izvješća o zaposlenosti u SAD-u, skočio 1,28 posto, na 97,72 boda, što je bio njegov najveći dnevni skok od srpnja 2013. godine.

Jutros je dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo novu najvišu razinu u 11 i pol godina, 97,80 bodova.

Tečaj eura skliznuo je pritom na 1,0822 dolara, novu najnižu razinu od rujna 2003. godine, dok je u petak navečer iznosio 1,0844 dolara.

Dolar je ojačao i prema japanskoj valuti, pa je njegova cijena jutros dosegnula 121,05 jena, dok je u petak iznosila 120,83 jena. Tako se primaknula najvišoj razini u sedam i pol godina od 121,86 jena, dosegnutoj u prosincu.

Richard Jerram, ekonomist u Bank of Singapore, očekuje da će do kraja godine tečaj eura pasti na 1,05 dolara, dok bi cijena američke valute prema japanskoj mogla dosegnuti 125 jena.

"Bez obzira da li će Fed kamate povećati u lipnju ili rujnu, plašimo se da tržište podcjenjuje brzinu i razine zaoštravanja monetarne politike u SAD-u idućih godina. A kako ostale središnje banke u svijetu vode labavu monetarnu politiku, dolar bi trebao jačati", kaže Jerram.

Euro bi se, ističe, mogao naći pod dodatnim pritiskom jer od danas Europska središnja banka počinje provoditi program otkupa obveznica članica eurozone.