Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak pale, jer su slabi makroekonomski pokazatelji iz Kine izazvali bojazan od znatnog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu oko 0,2 posto, a cijene dionica porasle su i u Šangaju, oko 1 posto.

Burzovni indeksi u Australiji, Singapuru, Južnoj Koreji, Hong Kongu i na drugim tržištima pali su, pak, između 0,1 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto.

U nedjelju objavljeno izvješće pokazalo je da je izvoz Kine u siječnju pao za 3,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je uvoz potonuo 19,9 posto, znatno više od očekivanja analitičara. Ti su podaci izazvali bojazan od produbljivanja slabosti drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

"Podaci pokazuju da je usporavanje gospodarstva postalo realnost. Ako vlada idućega mjeseca spusti ciljane razine rasta, tržišta će to shvatiti još ozbiljnije", kaže Shuji Shirota, strateg u HSBC banci.

U Šangaju su cijene dionica jutros porasle jer slabiji nego što se očekivalo podaci potiču nadu da će monetarne vlasti uskoro agresivnije olabaviti monetarnu politiku. Već su prošloga tjedna smanjile stopu obveznih rezervi za 0,50 postotnih bodova, čime su bankama oslobodile sredstva u vrijednosti od oko 95 milijardi dolara.

Unatoč slabosti kineskog gospodarstva, najvećeg potrošača sirovina u svijetu, cijene nafte jutros su porasle, zahvaljujući dobrim makroekonomskim podacima iz SAD-a i zatvaranju bušotina.

Prošloga je tjedna cijena nafte na londonskom tržištu skočila 9 posto, a u posljednja dva tjedna gotovo 19 posto, što je njezin najveći dvotjedni skok od 1998. godine.

Jutros je cijena nafte u Londonu porasla daljnjih 30-ak centi, na 58,10 dolara po barelu, dok je na američkom tržištu skočila za 60 centi, na 52,30 dolara, što podržava dionice u energetskom sektoru.

To se, među ostalim, zahvaljuje rastu zaposlenosti u SAD-u, što ukazuje na jačanje tamošnjeg gospodarstva i najavljuje rast potrošnje.

U petak je, naime, objavljeno da je u siječnju u SAD-u otvoreno 257 tisuća novih radnih mjesta, oko 20 tisuća više nego što se očekivalo, a to je već 11. mjesec zaredom kako zaposlenost raste za više od 200 tisuća, što nije zabilježeno još od 1994. godine.

Snažniji nego što se očekivalo podaci potaknuli su špekulacije da bi američka središnja banka Fed već polovicom ove godine mogla povećati ključne kamatne stope.

Zahvaljujući tome, u petak je na valutnim tržištima dolar snažno porastao, pa je njegov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, skočio više od 1 posto.

Jutros je, međutim, izgubio dio tih dobitaka. Tečaj eura prema američkoj valuti kreće se oko 1,1330 dolara, dok je u petak navečer iznosio 1,1315 dolara.

Američka je valuta ponešto oslabila i prema japanskoj, pa je njezina cijena skliznula sa 119,10 jena, koliko je iznosila u petak, na 118,80 jena.