Na većini azijskih burzi cijene su dionica u ponedjeljak pale zbog slabih pokazatelja iz kineskog gospodarstva i strahovanja od povećanja kamata Feda već u rujnu.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu 0,1 posto, a blago su pale i cijene dionica u Singapuru, Južnoj Koreji i Australiji.

U Hong Kongu i Šangaju burzovni su indeksi, pak, porasli između 0,3 i 0,9 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,2 posto.

Azijske ulagače, kao i ostale na svjetskim burzama, zabrinjava mogućnost povećanja ključnih kamatnih stopa američkog Feda već u rujnu. Ta je mogućnost izglednija nakon što je u petak objavljeno da je u svibnju broj zaposlenih u SAD-u porastao za 280.000, što je znatno više od očekivanih 225.000 i najveći rast od prosinca prošle godine.

Nakon izvješća o zaposlenosti, analitičari vodećih američkih banaka procjenjuju da će Fed početi povećavati kamate već u rujnu, a da bi do kraja godine moglo uslijediti još jedno povećanje cijene novca. Dosad je većina analitičara smatrala da će Fed kamate povećati krajem godine.

Loše su na tržišta jutros utjecali i slabi podaci iz kineskog gospodarstva. Doduše, izvoz Kine pao je u svibnju 2,5 posto, manje nego što se očekivalo, no uvoz je potonuo čak 17,6 posto na godišnjoj razini, dok su analitičari očekivali blagi rast zbog rasta cijena nafte.

"Nastavak pada uvoza ukazuje na slabost domaće potražnje", kaže Chester Liaw, ekonomist u tvrtki Forecast Pte.

No, slabi makroekonomski pokazatelji izazvali su rast cijena dionica u Hong Kongu i Šangaju jer ulagači vjeruju da će daljnje usporavanje rasta gospodarstva navesti vlasti na uvođenje novih poticajnih mjera.

Na Tokijskoj je burzi, pak, ulagače ponešto ohrabrio podatak da je u prvom tromjesečju japanski bruto domaći proizvod (BDP) u prvom tromjesečju porastao 3,9 posto na godišnjoj razini, a ne 2,4 posto, koliko je pokazala prva procjena. Zbog toga je Nikkei indeks ponešto nadoknadio početne gubitke.

A na valutnim je tržištima dolar u uzlaznoj putanji od petka, kada su dobri podaci s američkog tržišta rada potaknuli nagađanja o povećanju kamata Feda već u rujnu.

Jutros je tečaj eura pao prema američkoj valuti oko 0,1 posto, na 1,1105 dolara, a u jednom je trenutku zaronio i ispod razine od 1,1100 dolara.

Analitičari vjeruju da će euro idućih dana biti pod pritiskom jer nema gotovo nikakvog napretka u pregovorima između Atene i članica eurozone o grčkim dužničkim problemima.

Ako se uskoro ne postigne dogovor o reformama koje bi Grčka trebala provesti, a zauzvrat dobiti novu međunarodnu financijsku pomoć, ta bi članica eurozone mogla bankrotirati do kraja lipnja.

U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara i dalje se kreće na najvišim razinama u 13 godina. Jutros se njime trguje po 125,50 jena, dok je u petak tečaj dolara dosegnuo 125,86 jena, najvišu razinu od 2002. godine.

A cijene su nafte i dalje pod pritiskom, nakon što su prošloga tjedna oštro pale zbog odluke OPEC-a da zadrži proizvodnju na dosadašnjim razinama, unatoč slabosti potražnje.

Nakon što je prošloga tjedna potonula 3,6 posto, jutros je cijena barela na londonskom tržištu skliznula daljnjih 0,9 posto, na 62,75 dolara. Na američkom je tržištu, pak, pala za 1 posto, na 58,55 dolara, nakon što je prošloga tjedna izgubila 2 posto.