Na većini azijskih burzi cijene su dionica u četvrtak, prvog radnog dana u novoj godini, pale, a ponajviše na kineskim tržištima, koja su pod pritiskom slabih gospodarskih pokazatelja.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu 0,5 posto, nakon što je prošle godine porastao više od 7 posto.

U Australiji su jutros cijene dionica porasle oko 0,5 posto, dok su u Južnoj Koreji pale 0,1 posto. U Šangaju i Hong Kongu potonule su, pak, više od 2 posto. U Japanu se zbog praznika ovoga tjedna ne radi.

Oštar pad kineskih burzi posljedica je slabijih nego što se očekivalo podataka o PMI indeksu industrijske aktivnosti, što ukazuje na usporavanje rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva, unatoč nizu monetarnih i fiskalnih poticajnih mjera.

Na početku nove godine na tržištima prevladava zabrinutost zbog nedavne poruke američke središnje banke da planira usporiti tempo smanjenja kamata, ali i zbog toga što na dužnost predsjednika SAD-a 20. siječnja stupa Donald Trump, koji prijeti povećanjem carina na uvoz.

To je već u prosincu zabrinulo ulagače u svijetu. I dok je u cijeloj prošloj godini MSCI indeks svjetskih burzi porastao 16 posto, u prosincu je pao 2 posto.

MSCI indeks azijskih burzi također je u prosincu pao, 1,2 posto, a posljednjih dana prošle godine pod pritiskom su bili i burzovni indeksi na Wall Streetu.

„Vrlo je neobično što prosinac nije bio pozitivan za dionice. To zabrinjava jer, ako tržišta ne rastu kada bi trebala rasti, to znači da ima više razloga za zabrinutost", kaže Tony Sycamore, analitičar u tvrtki IG.

Današnji pad kineskih burzi, kaže, nije posljedica samo novih slabih gospodarskih pokazatelja, nego i rizika od rasta trgovinske napetosti između SAD-a i Kine, kada Trump preuzme vlast od Joea Bidena.

Trump još od izborne kampanje prijeti povećanjem carina na uvoz kineskih proizvoda.

„Kako bi se izbjeglo dodatno usporavanje rasta gospodarstva, s obzirom na domaće i inozemne prepreke, kineske vlasti morat će uvoditi nove poticajne mjere", kaže Yingrui Wang, ekonomist u tvrtki AXA Investment Managers.

Dolar snažan na početku 2025.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta dodatno porasla, nakon što je prošle godine skočila više od 6 posto.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 108,50 bodova, blizu najviše razine u više od dvije godine.

Jutros se tečaj dolara prema japanskoj valuti kreće oko 157,55 jena, blizu najviše razine u pet mjeseci, dok je u prošloj godini porastao više od 10 posto.

Američka je valuta prošle godine ojačala i u odnosu na europsku, gotovo 6 posto, dok se cijena eura u prvom radnom danu nove godine kreće oko 1,0355 dolara.

Jačanje dolara zahvaljuje se nedavnoj poruci američke središnje banke da će u ovoj godini usporiti tempo povećanja kamatnih stopa.

Na tržištu se procjenjuje da će Fed u 2025. kamate smanjiti u dva navrata, za ukupno 0,50 postotnih bodova, dok bi Europska središnja banka mogla srezati kamate za cijeli postotni bod, a britanska za 0,60 postotnih bodova.

Cijene nafte blago porasle na početku godine

Cijene su nafte, pak, blago porasle. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,25 posto, na 74,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,28 posto, na 71,90 dolara.

U prošloj godini cijena barela u Londonu pala je oko 3 posto, dok je na američkom tržištu ostala gotovo nepromijenjena.