Na azijskim burzama cijene dionica u petak su znatno pale uslijed rastućih zabrinutosti oko geopolitičkih napetosti i posljedica koje će na globalno gospodarstvo imati američke carine, što smanjuje apetit investitora za rizik, koji se okreću zlatu kao sigurnom utočištu za kapital, a jača i tečaj dolara.

Monetarni zakonodavci diljem svijeta oprezni su budući da neizvjesnost u globalnoj ekonomiji i politici raste. Fed, Bank of Japan i Bank of England ovoga tjedna nisu mijenjale kamatne stope, istaknuvši kao razlognesigurne izglede uglavnom zbog rastućih trgovinskih napetosti koje je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez japanskih potonuo je u petak 0,85 posto, pri čemu je većina regionalnih burzi bila u minusu. Jedino je japanski Nikkei bio u plusu 0,3 posto, nakon što dan ranije Tokijska burza nije radila zbog praznika.

Istodobno, indeks hongkonške burze oslabio je za više od 2 posto te je na putu gubitaka drugi tjedan zaredom, jer su investitori postali oprezni nakon što je taj indeks u utorak dosegnuo najvišu razinu u zadnje tri godine zahvaljujući rastu tehnološkog sektora. Ipak, Hang Seng od početka godine još je na dobitku 18 posto te tako ima najbolju izvedbu među globalnim burzama.

Ulagači će se sada usredotočiti na detalje carina Trumpove administracije koje će stupiti na snagu od 2. travnja, jer tržišta postaju sve nervoznija zbog utjecaja carina na inflaciju i gospodarski rast.

Ray Sharma-Ong iz Aberdeen Investmentsa smatra da je pritom glavna neizvjesnost vrti veličina recipročnih carina, zbog kojih bi tržišta kapitala mogla početi ponovno uračunavati u cijenu dionica negativne rizike od trgovinskog rata.

Dolar raste jer Fed neće žuriti sa smanjivanjem kamata

Na deviznim tržištima tečaj američkog dolara u petak je porastao prema najvažnijih svjetskim valutama, dan nakon što je ostvario najbolju izvedbu u zadnja tri tjedna budući da je Fed naznačio kako se neće žuriti sa smanjivanjem kamatnih stopa.

Dolarov indeks, koji mjeri izvedbu dolara prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je jutros 0,21 posto, na 104,01 bod, povrh svog rasta u četvrtak za 0,36 posto.

Taj indeks je ranije ovoga tjedna dotaknuo najnižu razinu u pet mjeseci od 103,19 bodova nakon postupnog slabljenja još od 13. siječnja, spustivši se s najviše od kraja 2022. godine od 110,17 bodova. Razlog slabljenja dolara je nervoza investitora oko toga da će globalni trgovinski rat koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Trump izazvati recesiju u SAD-u.

No, u srijedu je Fed zadržao kamatne stope na postojećoj razini te najavio njihova dva smanjenja za četvrtinu postotnog boda kasnije ove godine, a predsjednik Feda Jerome Powell naveo je kako se neće žuriti s njihovim smanjivanjem, ostavljajući si vremena da procjene kako će Trumpove carine utjecati na gospodarstvo.

Tečaj eura, koji ima daleko najveću težinu u dolarovom indeksu, kliznuo je jutros 0,18 posto, na 1,0831 dolar, nakon što je dan ranije oslabio 0,45 posto. Dolar je ojačao i 0,42 posto prema jenu te se njime jutros trguje po 149,4 jena.

U takvim uvjetima, cijena zlata kreće se nadomak rekordne razine - u petak je unca na svjetskim burzama stajala 3.031,5 dolara, tek blago iznad rekordne razine od 3.055 dolara, koju je dosegnula u četvrtak.