Prema prvim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u svibnju je zabilježila blagi pad u odnosu na travanj. Na kraju svibnja ukupna je aktiva iznosila 91,6 milijardi kuna, pri čemu 99,9 posto ukupne aktive čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve, pišu RBA analitičari.

Na kraju travnja međunarodne su pričuve iznosile 91,5 milijardi kuna, odnosno 12,1 milijardi eura, što je za 2,3 milijarde kuna ili 2,5 posto manje nego na kraju travnja. Na godišnjoj je razini inozemna aktiva porasla za 6,8 milijardi kuna ili 8,1 posto. U odnosu na kraj prošle godine međunarodne su pričuve više za 7,2 milijarde kuna, pri čemu je najveći rast zabilježen u travnju, što je najvjerojatnije rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice (1,5 milijardi dolara).


Time je, uz kupnju deviza od države nakon izdanja 764 milijuna eura eurskih trezoraca u veljači, višestruko nadoknađeno smanjenje međunarodnih pričuva zbog tri devizne intervencije u iznosu od 458 milijuna eura u prva dva mjeseca ove godine. Prema tjednim podacima na početku srpnja međunarodne su pričuve nastavile rasti pa su na dan 6. srpnja iznosile 13 milijardi eura.


Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga (međunarodne pričuve u mjesecima uvoza) te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga.

Prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga do kraja 2012. i u prvom tromjesečju 2013. na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 7,8 milijardi eura glavnice i 891 milijun eura kamata. Dakle, iznos međunarodnih pričuva na početku srpnja pokriva u potpunosti obveze po inozemnom dugu koje dospijevaju do kraja prvog tromjesečja 2013. Trenutni iznosi međunarodnih pričuva dostatni su za uspješno provođenje monetarne politike, odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK.