Za domaću fondovsku industriju prošla je godina bila zadovoljavajuća. Ukupna imovina svih fondova na kraju godine (prosinac) bila je 12,98 milijardi kuna, što je za 279 milijuna kuna manje nego godinu prije, ali i gotovo milijardu manje nego u studenome 2014. Taj pad u prosincu u odnosu na mjesec prije posljedica je toga što su veliki igrači povukli novac jer je država izdala obveznice. Takvo povlačenje novca iz novčanih fondova uobičajena je pojava jer se tim fondovima veliki investitori, pretežito mirovinski fondovi, koriste kao čuvarima novca.

Bilo kako bilo, fondovski su menadžeri zadovoljni, nije bilo prevelikih turbulencija i šokantnih situacija iako je bilo događaja koji su uvelike odredili smjer ulaganja. Prošla je godina bila relativno mirna sve do posljednjega kvartala u kojem je bilo mnogo turbulentnih događaja koji će imati utjecaj i u 2015.

Na političkoj razini godina je bila obilježena rusko-ukrajinskim sukobom i sankcijama koje je Europska unija nametnula Ruskoj Federaciji. Na makroekonomskoj razini iznenadni i veliki pad cijene nafte imao je i imat će velik utjecaj na tržište kapitala. Ta dva događaja bila su okidač za znatan pad vrijednosti ruskog rublja koji je ugrozio stabilnost ruskoga financijskog sustava, a rusko gospodarstvo doveo pred vrata recesije. Donositi investicijske odluke u takvom okružju zahtijevalo je uzeti u obzir sve posljedice koje će nastati nakon tih događaja i procijeniti njihov utjecaj na pojedine klase imovine - objasnio je Žarko Buzuk, fond-menadžer OTP Investa. Napominje kako je 2014. bila obilježena nastavkom rasta gospodarstva u SAD-u, stagnacijom rasta u EU i usporavanjem rasta u Kini.

Članica Uprave PBZ Investa Silvana Milić kaže da je protekla godina bila jedna od uspješnijih na tržištu kapitala, a posebno na tržištu duga jer su prinosi nastavili padati, što je naravno imalo pozitivnog odraza u obvezničkim fondovima, koji su bilježili rekordne zarade, kako na globalnoj razini, tako i na lokalnom tržištu. Važno je primijetiti da je u 2014. robno tržište pretrpjelo znatne gubitke, promatrajući gotovo svu robu, osim kave. Na valutnom tržištu bili smo svjedoci znatnog porasta vrijednosti američkog dolara u odnosu na euro. Za dionička tržišta bilo je važno primijetiti razdvajanje, odnosno uspješnu godinu za razvijena tržišta i neuspješnu za tranzicijska - objašnjava Milić.

Financijska tržišta bila su pod velikim utjecajem ekspanzivne monetarne politike FED-a te BOJ-a (japanske središnje banke), a s krajem godine polagano im se priključio i ECB, što je pokrenulo rast. Taj rast bio je i jedna od glavnih otegotnih okolnosti za investitore jednostavno zato što je za dobre investicije trebalo izdvojiti sve više sredstava, koliko god to bilo paradoksalno. Dramatičan pad cijena nafte s krajem godine sve je to malom prodrmao i donio nešto veću volatilnost na tržište. No generalno je stajalište da je to pozitivno za većinu gospodarstava i poduzeća. Razlog je jednostavan: potrošača je mnogo više nego proizvođača pa bi taj ‘popust′ u cjelini ipak trebao donijeti više dobroga - napominje Matej Modrovčić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa.

No bez obzira na pozitivne događaje iz 2014., ova godina počela je u najmanju ruku zanimljivo. Nova predsjednica u Hrvatskoj, nove mjere ECB-a, eskalacija problema sa švicarskim frankom. Živimo u zanimljivom dobu te svjedočimo situaciji kakva još nije viđena na financijskim tržištima. Velika ponuda jeftinoga novca učinila je prinose na kamatonosne instrumente povijesno niskima, a istovremeno dionički indeksi najrazvijenijih zemalja na najvišim su razinama u povijesti. Alokaciju imovine i strategiju vođenja prilagođavat ćemo situaciji na tržištu i toleranciji prema riziku pojedinog fonda. Ako tržište bude nudilo priliku, nastojat ćemo je iskoristiti. Naš je cilj ostvarivati atraktivne prinose za naše klijente u odnosu na preuzeti rizik - ističe Bojan Vuković, član Uprave Raiffeisen Investa.

Svi procesi koji su se odvijali u 2014. nastavili su se i 2015., samo što su investitori sada dobili odgovore na neka pitanja. Još uvijek čekamo pozitivne učinke pada cijena nafte. Najveće pitanje bilo je što će ECB poduzeti u vezi s mjerama mjera QE, a nakon predstavljanja programa vidjeli smo da je tržište reagiralo znatnim slabljenjem eura. Sljedeća velika odluka koju će svijet očekivati bit će FED-ova o podizanju kamatnih stopa. Osim ECB-a i FED-a nedavno smo vidjeli i potez SNB-a, koji je znatno ojačao franak, a aktivne su bile i ostale središnje banke: brazilska, indijska, ruska. Dakle, u godini koja je pred nama veliku će ulogu imati središnje banke i njihove će odluke utjecati ne samo na tečajeve već i na ostala tržišta - objašnjava Stipe Luetić, investicijski analitičar SG-Splitske banke.

Svake godine svi analitičari, savjetnici i investitori očekuju barem male pomake. Bilo kakve. Ove godine Vlada je najavila veću aktivnost na domaćem tržištu kapitala u obliku privatizacije kompanija u državnom vlasništvu. Doista je teško procijeniti koliko je država ozbiljna u najavi privatizacije tvrtki u većinskom državnom vlasništvu. Teško je dati ocjenu pojedinih kandidata za privatizaciju s obzirom na to da ne znamo koliki će paket dionica ići u prodaju. Sasvim je sigurno da u državnom vlasništvu ima zanimljivih kandidata za prodaju (ACI, Jadroplov, HP, dionice turističkih tvrtki), a istodobno bi se država htjela maknuti iz vlasništva pojedinih tvrtki, ali privatizacija do sada nije uspjela (HPB, HŽ Cargo, Croatia Airlines) - smatra Buzuk.

Mamac za ulagače
Domaćem tržištu kapitala trebaju nove i svježe investicije, dovoljno velike da generiraju interes ulagača. Korak u dobrom smjeru javne su ponude Granolija i TNG-a, međutim, nedostaje kontinuiteta u procesu listanja novih kompanija i velikih priča koje bi privukle interes i stranih ulagača. Također, određena profitabilna poduzeća u državnom vlasništvu mogla bi napraviti razliku, primjerice HEP, Hrvatska Lutrija i slična. Nadamo se da će razvoj događaja ići u smjeru da u dogledno vrijeme na Zagrebačkoj burzi vidimo jednu od tih velikih domaćih kompanija kako prikuplja kapital - nada se predsjednik Uprave Erste Asset Managementa Josip Glavaš.

Ipak, fondovski menadžeri svjesni su da će situaciju na tržištu kapitala određivati politika i potezi Vlade. Kod nas će godina biti pod utjecajem nedavnih predsjedničkih i predstojećih parlamentarnih izbora. Upravo stoga ne očekujemo provođenje većih reformi u ovoj godini, a situacija s frankom samo otežava ionako nepovoljnu gospodarsku situaciju, koja je pod izrazitim teretom neprovedenih reformi - pesimističan je čelnik ZB Investa Hrvoje Krstulović.

Da bi država mogla dobro odraditi privatizaciju, treba samo malo pogledati kako se to radi u drugim državama. Čak ne treba gledati Njemačku ni bilo koje razvijenije tržište kapitala. U slučaju odluke da se ide u privatizaciju, Hrvatska bi se mogla ugledati na uspješne privatizacije koje je na primjer u prošloj i pretprošloj godini provodila Rumunjska, provodeći pažljivo strukturiran plan, a ne ostvarujući ad hoc odluke - upozorava Silvana Milić.
Rumunjska je, naime, pažljivo odredila koje će kompanije ići u privatizaciju i s kolikim udjelima. Ne mora privatizacija značiti prodaju 25 posto kompanije, a ni 50 posto. Rumunji su, recimo, privatizirali i 10 posto. Bilo kako bilo, fondovska industrija morat će pomno osluškivati kakvi vjetrovi pušu i odakle - iz SAD-a, EU ili Banskih dvora. U svakom slučaju, morat će biti spremni i na lagani povjetarac, ali i na orkansku buru.