Akronim BRIC, 2001. godine skovao je Jim O’Neill, ekonomist investicijske banke Goldman Sachs, u članku naslovljenom ''The World Needs Better Economic BRICs''. Najviše stope rasta izvoza u prvom polugodištu 2010. ostvaruju Rusija ( 43 %), Kina i (41 %), Indija ( 32 %). Brazil je uvoz robe povećao čak (56 %), Kina (44 %), te Rusija i Indija (33 %).

Gospodarstva zemalja BRIC-a doprinijet će globalnom ekonomskom rastu 61.3 % u razdoblju od 2008.-2014. u usporedbi sa 12.8 % zemalja članica G-7 što pokazuje temeljnu promjenu u globalnoj ravnoteži ekonomske moći (Grant Thornton, 2010). BRIC zapravo upravlja dubinskim preokretima u međunarodnim političkim i ekonomskim odnosima, iako nema ni zajedničko vodstvo, ni usklađene strategije. Iako su političke linije između Kine i Indije, ili između Rusije i Kine, pa i između Rusije i Indije pune šumova, dok je svima njima Brazil geopolitički predaleko, BRIC unutar sebe plete ekonomsku i trgovačku mrežu, na ravnopravnim i komercijalnim osnovama - u mnogim aspektima suradnje postoji bitna komplementarnost.

BRIC bi se mogao definirati kao politički klub koji putem mehanizama zajedničke suradnje pokušava primjeniti pritisak na zemlje G-7 u svrhu ostvarenja pomaka prema multipolarnijem uređenju svijeta. Udio zemalja BRIK-a u globalnom BDP-u povećao se od 2001. do 2010. sa 7% na 14%. O potrebi snažnije orijentacije prema tržištima tih zemalja pokazuje porast njemačkog izvoza za (17.1 %) u prvoj polovici 2010. s tim da je izvoz u Kinu povećan (55.5%), u Brazil (61.4 %), dok je izvoz u zemlje članice EU povećan samo (12 %).

Za cijeli tekst slijedite ovaj link.