U prepirci između premijera Ive Sanadera i ministra Ivana Šukera, koji podrugljivo šefovima mirovinskih fondova poručuju da oni ne bi izgubili 3 milijarde kuna u prošloj godini, i fondovskih menadžera, koji preko stranica Business.hr-a odgovaraju da je Vlada izgubila više, pobjeda ipak ide mirovincima.
Naime, ako se usporede gubici u 2008. godini četiri mirovinska fonda s Kapitalnim fondom, koji je u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i upravlja imovinom državnog fonda u koji se slijevaju izdaci iz plaća zaposlenih u okviru prvog stupa, nameće se zaključak da je država daleko najlošiji gospodar.

Sanader je mirovince, uvjeravajući javnost da je drugi stup "promašaj", optužio kako su "izgubili tri milijarde kuna novaca" u 2008. godini, no valja upozoriti da je unatoč gubitku imovina mirovinskih fondova u 2008. godini ipak rasla te je sa 21 milijarde kuna iz 2007. godine imovina povećana 7,57 posto, na 22,59 milijardi kuna. Rast fondovi, naravno, zahvaljuju stalnom priljevu uplata osiguranika.

Prema izvješću Hanfe fondovi su u prošloj godini izgubili 12,5 posto vrijednosti kada se iz izračuna izbaci priljev novog kapitala. No kada se prinos fondova usporedi s prinosom Kapitalnog fonda kojim upravlja država, ispada da su fondovi ostvarili fantastičan rezultat.

Iako još nema izvješća za prosinac, uspoređujući imovinu fonda u studenome s imovinom godinu dana ranije, Kapitalni fond je s vrijednosti od 2,5 milijardi kuna pao na 948 milijuna kuna, odnosno izgubio je impresivnih 60,5 posto. U Kapitalnom fondu mogu se ipak utješiti da je Crobex izgubio i više, čak 67 posto.

Razotkrivamo Sanaderove laži: Država upravlja novcem puno gore od mirovinaca!Razotkrivamo Sanaderove laži: Država upravlja novcem puno gore od mirovinaca!
Dakle, dok su mirovinci izgubili tri milijarde na imovini vrijednoj 21 milijardu, koliko su imali na kraju 2007., Kapitalni fond je izgubio 1,5 milijardi kuna, i to na imovini vrijednoj 2,5 milijardi kuna.

Tajna takvog "uspjeha" Kapitalnog fonda krije se u činjenici da 4/5 fonda čine hrvatske dionice. Prednjači ona Končareva, a slijede je Istraturist, Podravka, Hoteli Medena i Dalekovod. Od stranih dionica najviše je onih CEZ-ovih, OMV-ovih i MOL-ovih. Takvu strukturu državni fond duguje činjenici da je nastao od imovine koju je HZMO dobivao od države te nema stroga pravila ulaganja poput obveznih mirovinskih fondova, kojima ulagačku strukturu određuje država.