S gotovo 100 milijardi kuna kapitala mirovinci i osiguravatelji mogu preporoditi Hrvatsku, ali potreban im je i kvalitetan menadžment koji će upravljati investicijskim projektima, zaključak je panelista na Danima hrvatskog osiguranja u Opatiji.

Vlade trebaju raditi na prevenciji, a ne na saniranju šteta nastalih klimatskim promjenama, jer to efikasnije i jeftinije rade osiguravatelji, poručila je Michaela Koller, generalna direktorica Insurance Europe na otvaranju Dani hrvatskog osiguranja koji se u četvrtak i petak održavaju u Opatiji.

Vlada ne bi trebala izlaziti na teren i ljudima govoriti da će im pomoći u saniranju šteta, naročito ne ako je to u predizbornoj godini, pojasnila je Koller te naglasila važnost disaster menadžmenta u europskoj industriji osiguranja i dijaloga države i osiguravatelja na nacionalnoj razini.

Da je tog dijaloga bilo u Hrvatskoj, oko 500 milijuna kuna u policama imovinskih osiguranja moglo je sanirati štete nastale ovogodišnjim poplavama, umjesto da ih isplaćuje države, čulo se na panelu Gospodarstvo i osiguranje. Iako je samo petina imovine fizičkih osoba u Hrvatskoj osigurana, uz sve izraženije klimatske promjene, ali i nužno financijsko opismenjavanje građana, povećat će se premije imovinskih i životnih osiguranja, zaključio je Kristijan Buk, član Uprave Allianz Zagreb.

Hrvatski osiguravatelji raspolažu s 36 milijardi kuna imovine, no nemaju ih gdje uložiti jer država još nije prepoznala potencijale osiguravateljne industrije, smatra Saša Krbavac, predsjednica Uprave Uniqua osiguranja. Mi želimo biti partner državi, ne samo socijalni već i investicijski, poručila je Krbavac navevši da osiguravatelji nisu prepoznati ni kao partner u mirovinskoj reformi. "Suštinski radimo kao i dobrovoljni mirovinski fondovi, ali za razliku od njih mi nemamo poreznih olakšica", rekla je Krbavac.

Sanel Volarić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, ponovio je da mirovinski i zdravstveni sustav nisu održivi te da su osiguravatelji u tome prirodni saveznici državi: "Državi nedostaje oko 15 milijardi kuna za mirovine zbog čega se zadužuje, ali zašto se ne okrene osiguravateljima?", pita Volarić. Kroz privatno zdravstveno osiguranje mogli bismo zaustaviti izvoz doktora iz Hrvatske i ponuditi našim građanima kvalitetniju zdravstvenu uslugu, odgovorio je Volarić dodavši da Croatia osiguranje u svojem portfelju ima sva tri osiguranja, mirovinsko, zdravstveno i životno, te da bi željeli biti partner državi u sva tri segmenta.

Kao institucionalni investitor akumulirali smo 63 milijarde kuna koje smo spremni uložiti u hrvatsko gospodarstvo, ali nemamo gdje, rekao je Dubravko Štimac predsjednik Uprave PBZ CO obvezni mirovinski fond te zaključio kako bi i mirovinski fondovi i osiguravatelji bili uspješniji da postoje tržišni infrastrukturni projekti kojim bi upravljao kvalificirani menadžment.

Problem je da novaca ima, no ne znamo kako do njih, Vlada nema viziju i ne zna prioritete, složio se Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Novaca za rast gospodarstva ima, sa 100 milijardi kuna kapitala mirovinaca i osiguravatelja možemo preporoditi Hrvatsku, ali potreban je i kvalitetan menadžment koji će upravljati investicijskim projektima, zaključak je panelista Gospodarstvo i osiguranje koji se održao u srijedu u Opatiji.

Za vrijeme trajanja panela, odvijalo se i on line glasovanje publike na pitanje koja je osnovna djelatnost osiguravatelja. Od tri ponuđena odgovora, većina je odgovorila je da to sigurnost i stabilnost poslovanja (65,8 posto), a samo je petina smatra da kao institucionalni investitori osiguravatelji moraju poticati rast gospodarstva. Da životno osiguranje treba pružiti sigurnost u mirovini smatra 13,7 posto. Kako je publiku sačinjavalo dvjestotinjak ljudi iz osiguravateljne branše, panelisti su se začudili da se njihov zaključak razlikuje od zaključka publike.