Najveći državni fond na svijetu vrijedan 820 milijardi dolara trebao bi dobiti odobrenje za ulaganje u prometnice, naftovode i plinovode jer uz sadašnja ograničenja imaju desetogodišnju dobit od samo 3,96 posto.

Norveški državni mirovinski fond vrijedan više od 820 milijardi dolara morat će dobiti odobrenje države da proširi lepezu ulaganja. Naime, fond menadžeri sa sadašnjim konzervativnim ograničenjima naprosto ne mogu ostvariti skroman povrat novca koji se od njih očekuje. Ali, nije ni čudo da im je teško pronaći sigurne i konzervativne investicije, jer radi se o Statens pensjonsfond - Utland (SPU), najvećem državnom fondu na svijetu, u koji Norveška ulaže višak novca koji dobiva eksploatacijom nafte i plina.

Norveška premijerka Erna Solberg rekla je u četvrtak da bi ulaganje u naftovode, ceste i ostalu infrastrukturu bilo sukladno ciljevima fonda i da bi omogućilo dovoljan povrat ulaganja. A ciljevi su skromni, svega četiri posto povrata novca.

Zanimljivo je da Hrvatska kroz Hrvatske autoceste i Autocestu Rijeka-Zagreb uz razumne kredite sa sličnim povratom kakav očekuje norveški fond, dizala i kredite kod JP Morgana uz upravo nevjerojatnih 9,37 posto kamata. Ipak, kako piše Poslovni dnevnik glavnina kamata za kredite kojima su građene autoceste u Hrvatskoj kreće se između 2 i 6 posto, dok bi monetizacijom koju predlaže hrvatska Vlada došlo do efektivne kamate od 7,73 posto.

Šefica norveške konzervativne stranke Erna Solberg počela je razmatrati može li se SPU fondom bolje upravljati čim je u listopadu prošle godine zasjela u fotelju premijerke. Fonda u kojeg se slijeva norveški novac od nafte i plina, naime, nije ispunio konzervativni plan prinosa od 4 posto tijekom proteklog desetljeća, dijelom i zbog financijske krize koja je potresla SAD i proširila se na Europu. "Proširenje lepeze odobrenih investicija je nešto o čemu upravo raspravljamo", rekla je Solberg. "Najvažnije nam je da imamo povjerenje u sigurnost naših ulaganja. Trebamo to raditi konzervativno i bez preuzimanja mnogo rizika". Do sada, Vlada Norveške je razmatrala dopuštanja većih ulaganja u tržišta u razvoju i čistu energiju.

Na proljeće će predstaviti državne smjernice (tzv. white paper) u kojem će navesti odobrene izmjene politike ulaganja. Sadašnja je politika da fond mora držati 60 posto novca u dionicama, 35 posto u obveznicama i 5 posto u nekretninama.
"Ulaganja u infrastrukturu savršeno bi se uklopila u tu politiku, a i davala bi dostatan povrat novca", kaže Erna Solberg.

Oeystein Olsen, guverner Norveške narodne banke, koja nadgleda upravljanje fondom rekao je u studenom prošle godine da bi bilo prirodno za fond da uđe u infrastrukturne investicije i private equity ulaganja. Prethodna norveška Vlada koju su predvodili Laburisti odbacila je 2011. godine prijedlog za otvaranje prema takvim ulaganjima pravdajući tu odluku cijenom upravljanja i ograničenim povratom.

Fond SPU dobio je prvi državni kapital od nafte i plina 1996. godine, a kako je rastao odobravan mu je sve veći rizik ulaganja. Dvije godine kasnije odobreno mu je ulaganje u dionice, tržišta u razvoju došla su 2000. godine, a nekretnine su dodane na listu 2011. godine. Kako piše Bloomberg, sadašnja promjena u strategiji vjerojatno je posljedica želje za ulaskom u tržišta Azije i Južne Amerike, koja uzimaju sve veći udio u svjetskom gospodarstvu.

Fond je svoj portfelj obveznica birao po kriteriju BDP-a zemlje koja emitira obveznice, kako bi zaobišao one koje su opterećene rastućim dugovima. Iako je premijerka Solberg prije izbora najavljivala razbijanje fonda u nekoliko manjih, čini se da je sada odustala od te ideje, te da podržava plan svog ministra financija Siva Jensena, koji tvrdi da Vlada ne namjerava razdvajati fond. Ipak, i za takvu mogućnost Solberg je ostala otvorena.

Fond je u trećem tromjesečju 2013. godine ostvarivao dobit od 5 posto, ali mu je desetogodišnji prosjek tek 3,96 posto. SPU je 2012. bio vlasnik 1,2 posto svih izlistanih dionica na svjetskim burzama, a uglavnom ulaže u inozemstvo, kako bi se izbjegla deflacija u Norveškoj.