Domaći mirovinski fondovi ozbiljno su zainteresirani za sudjelovanje u projektu monetizacije hrvatskih autocesta, potvrdili su nam jučer sugovornici iz dvaju društava za upravljanje mirovinskim fondovima.

Isti sugovornici nadalje potvrđuju kako su mirovinski fondovi već daleko odmakli u pripremama za taj projekt i sudjelovanje na međunarodnom javnom natječaju koji će do 15. rujna raspisati resorno Ministarstvo prometa, pomorstva i veza.

"Konačna odluka o sudjelovanju u monetizaciji autocesta ovisit će isključivo o profitabilnosti za članove naših fondova. Naše sudjelovanje mora imati pozitivan efekt za članove fondova, bez toga nećemo ići u taj projekt", rekao je naš sugovornik iz AZ fonda.

Da su mirovinski fondovi na ulazu u projekt monetizacije autocesta, postalo je jasno nakon zadnjeg istupa premijera Zorana Milanovića, a njihovo sudjelovanje u monetizaciji priželjkuje i ministar Siniša Hajdaš Dončić.

Naši izvori kažu kako bi u projekt monetizacije autocesta trebala biti uključena sva četiri mirovinska fonda. Ideja je da svi fondovi budu uključeni u istu ponudu, što znači da si neće međusobno konkurirati.

Mirovinski fondovi neće ići sami u taj posao, već bi trebali biti dio konzorcija u kojemu bi glavnu ulogu imali strateški ulagači iz sektora upravljanja autocestama. Kako smo doznali, mirovinski fondovi su već odabrali strateške partnere i sada pripremaju model suradnje s kojim će izaći na javni natječaj.

O iznosima s kojim su spremni sudjelovati u monetizaciji još se ne govori, ali je sve izvjesnije da fondovi neće ulagati gotov novac. Vlada od monetizacije očekuje najmanje tri milijarde eura. A realno je očekivati da fondovi uđu u ovaj posao s desetak milijardi kuna.

Fondovi, međutim, nemaju dovoljno gotovine za tako veliku investiciju. Prema podacima koje smo dobili, svi fondovi skupa trenutno raspolažu sa najviše 500 milijuna eura gotovine.

Ukoliko se žele uključiti u posao sa značajnijim iznosom, a navodno žele, mirovinski će fondovi svoj dio platiti vjerojatno otkupom državnih obveznica koje sada drže u svom vlasništvu. Najveći dio kapitala mirovinski su fondovi do sada uložili u državne obveznice, pa sada u njima imaju oko 35 milijardi kuna.

To bi bilo svojevrsno "prebijanje" potraživanja fondova od države. Na taj bi način država smanjila svoj javni dug, što je ključni cilj monetizacije autocesta.

"A našim članovima je u interesu da nemaju baš 70 posto imovine uložene u državne obveznice. Njihov je interes da odnos cijene i rizika bude minimalan, a procjena je da bi ulaganje u monetizaciju moglo biti takvo", objašnjavaju iz jednog mirovinskog fonda. Ekonomist Željko Lovrinčević kaže da sudjelovanje mirovinskih fondova u monetizaciji ima smisla ako će biti dio konzorcija. Ali, on poziva na oprez zbog interesa članova mirovinskih fondova.

"U slučaju monetizacije, članovi fondova imat će potraživanja od HAC-a, a ne više od države. A hoće li država i dalje biti jamac za HAC? Ne bude li tako, onda će mirovinski fondovi preuzeti sav rizik isplate mirovina na sebe", kaže Lovrinčević.

Ivan Lovrinović bi mirovinske fondove radije vidio kao koncesionare koji grade Pelješki most ili autocestu do Dubrovnika. "Protiv sam koncesija za sagrađene ceste. Neka fondovi ulože novac u gradnju novih cesta i neka dugoročno uzmu svu zaradu od njih, ali tako će barem sada pokrenuti investicijski ciklus", kaže on.