Najnoviju ideju SDP-a o smanjenju stope doprinosa za drugi mirovinski stup s pet na tri ili četiri posto upravitelji mirovinskih fondova primili su prilično rezignirano.

Ubijaju im momentum

- Upravo u godini u kojoj smo trebali pokazati što znamo i koliku snagu imamo, oni su nam ubili momentum. Ovaj mjesec, kako sada stvari stoje, nakon tri godine trebali bismo dobiti izmjene zakona koje bi nam omogućile investicije u infrastrukturne projekte. Konačno su na vidiku neki infrastrukturni projekti, koji bi nam po svom karakteru trebali biti zanimljivi. Skupili smo respektabilnu imovinu od 58 milijardi kuna. I sad ovo - komentira rezignirano jedan od fond menadžera mjeru kojom bi vladajući mogli kresati manjak u državnoj blagajni.

Od nje bi se, prema gruboj procjeni, moglo skupiti oko dvije milijarde kuna. No, je li to vrijedno toga, ako bi šteta mogla narasti na oko četiri milijarde kuna, pitaju mirovinci. Može se pretpostaviti, ističu, da bi se takav potez odrazio na kreditni rejting, posljedično i na cijenu hrvatskih obveznica, a upravo oni imaju u njima oko 40 milijardi kuna imovine.

Velika imovina kojom upravljaju mirovinci zapela je za oko svima koji imaju velike planove u budućnosti. Za rukav ih potežu i različiti ministri. Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa, vidi ih u projektu monetizacije autocesta, dok ih ministar financija Slavko Linić gura u energetiku. Kako bi raščistili što se od njih očekuje, mirovinci su preko svog udruženja pri HGK zatražili sastanke u Banskim dvorima. Prema neslužbenim informacijama, prvo će posjetiti potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja Branka Grčića, potom će kod Hajdaš Dončića, pa k Liniću.

Iznad inflacije 2 posto

Prema podacima Hanfe, mirovinski fondovi prošlu su godinu završili s neto imovinom od 58,24 milijarde kuna. Ostvarili su prosječan prinos (MIREX) od 4,46 posto. U ocjeni 2013., suglasni su: "Bila je to solidna godina". Unatoč sedmoj godini krize i padu cijena hrvatskih obveznica, ostvarili su prinos veći od dva posto iznad inflacije, što je i bio cilj kada se išlo u mirovinsku reformu prije 11 godina.

- Hrvatski građani, članovi obveznih mirovinskih fondova, imaju na svojim računima iznos koji predstavlja više od 17 posto godišnjeg BDP-a Hrvatske. Na razini zemlje, radi se o sredstvima koja umanjuju teret implicitnih troškova države za mirovine u budućnosti i pozitivno pridonose održivosti mirovinskog sustava. Očekujemo podršku u daljnjem jačanju uloge mirovinskih fondova u mirovinskom sustavu - optimističan je Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva i predsjednik udruženja mirovinaca pri HGK. Podsjetio je da prosječni prinosi obveznih mirovinskih fondova od početka rada iznose 5,4 posto nominalno godišnje, a 2,75 posto realno, što je iznad očekivanoga na početku mirovinske reforme.

Izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima sada su u drugom čitanju i saborski bi se zastupnici o njima trebali očitovati krajem mjeseca. Ako prođe povećanje ulagačkih limita sa 10 na 20 posto u pojedinim tvrtkama, a negdje čak i stopostotno preuzimanje tvrtki (ako to ulaganje čini do dva posto njihova portfelja), mirovinskim će fondovima to otvoriti vrata da sudjeluju u državnim projektima. - Izmijenjena pravila ulaganja, uz ostalo, donose i mogućnosti ulaganja u infrastrukturne projekte. U svjetlu toga, mirovinska će društva u nastaviti raditi svoj posao, ali i razmatrati mogućnosti ulaganja u razvojne projekte u Hrvatskoj - kaže Grbavac.

Mirovince zanimaju i monetizacija autocesta i energetika, ali zainteresirani su i za tvrtke. Nakani li država odlučnije očistiti svoj portfelj, oni su spremni. Kako objašnjavaju, mogli bi povećati i udjele koje imaju, primjerice, u Podravki, Končaru... Kad je riječ o investicijama u energetiku, spremni su za Plomin III, no i za ostale elektrane, kao što je Kosinj ili elektrana kod Osijeka, no u ovom trenutku ne znaju u kojoj su fazi pripremljenosti ti projekti u HEP-u, pa ne mogu prognozirati hoće li to ulaganje biti u ovoj ili idućoj godini. I za projekt monetizacije autocesta tek trebaju dobiti podatke, obaviti dubinsko snimanje i izračunati koliko je to dobra investicija.

Hanfa se neće miješati

Inače, nakon prijetnji ministra financija da bi mogao razmotriti i zamrzavanje uplata u drugi stup ne pokažu li mirovinci dovoljno volje za investicije, zatražili smo i službeni komentar Hanfe te projekcije što bi zamrzavanje značilo za hrvatsko tržište kapitala, no Hanfa se ogradila.

- Vjerujemo da će se kod eventualne odluke o zamrzavanju uplata u drugi stup uzeti u obzir svi relevantni faktori, kao što su pozitivni efekti koje bi u kratkom roku imalo na državne financije, ali i potreba isplate razlike iz prvog stupa ili državnog proračuna budućim umirovljenicima, čije bi mirovine iz drugog stupa, bile manje, te eventualne negativne posljedice za tržište kapitala - kažu u Hanfi.

Zasad ne postoje procjene što bi smanjenje doprinosa za drugi stup značilo za mirovine jer stručnjaci čekaju da vide za koji se model Vlada odlučila.

Sebičnost Vlade

Ipak, to ocjenjuju kao sebičnost ove Vlade. Sigurno je da bi se time olakšale isplate penzija (budući da glavnina i tako ide iz državnog proračuna), no što je s ljudima koji danas imaju 30 ili 40 godina? Oni će u mirovinu tek za 20 ili više godina, kad bude drukčiji omjer udjela mirovina koji ide iz prvog i drugog stupa. Prema podacima Hanfe, glavnina ljudi koji izdvajaju za drugi stup u dobi je između 25 i 50 godina (1,359.092 osobe). Predstavnike društava za upravljanje mirovinskim fondovima posebno ljuti neznanje i ignorantski stav nekih, kako kažu, akademskih građana i predstavnika Sindikata umirovljenika koji se zalažu za ukidanje drugog stupa, a novac koji je dosad skupljen kvalificiraju kao javni novac. Podsjećaju da to nije javni, nego privatni novac jer svi zaposleni izdvajaju u drugi stup, a koliko će to biti ovisi o tome koliku je radnik plaću dogovorio. Tako svaki mjesec na račun radnika za drugi stup taj novac kapne. Razlika između prvog i drugog stupa je i ta što je taj novac - nasljedan.