Za autoceste bi se moglo dobiti 30 milijardi kuna.

Složeni su timovi koji će se natjecati za dobivanje koncesija na hrvatske autoceste.

Poprilično je iznenađenje da je došlo do podjele među mirovinskim fondovima. Naime, AZ, PBZ i Erste mirovinski fond odlučili su se pridružiti velikoj globalnoj investicijskoj kući Goldman Sachs, a Raiffeisenov mirovinski fond odlučio je biti partner australskoj investicijskog grupi Macquaire. Neobvezujuće ponude partneri moraju predati do 15. prosinca ove godine. Kad se govorilo o koncesiji na autoceste, govorilo se o hrvatskim mirovinskim fondovima kao o jedinstvenom tijelu koje će imati zajednički interes, a to su dugoročni atraktivni prihodi od autocesta.

Mirovinci bi uz velikog svjetskog partnera pomogli da se zatvore loši krediti za autoceste, smanji javni dug i olakšaju fiskalni problemi, a dugoročno bi od tog posla imali najviše koristi mirovinski štediše. Međutim, pokazalo se da hrvatski mirovinski fondovi nisu nikakav jedinstveni hrvatski entitet s kojim se može upravljati temeljem zajedničkih ili nacionalnih interesa, nego je jasno da mirovinski fondovi donose odluke ovisno o svojoj procjeni rizika odnosno mogućih profita te će se čak međusobno natjecati za koncesiju na različitima stranama. S obzirom da se poprilično u međusobnim razgovorima inzistiralo na jedinstvenom nastupu hrvatskih mirovinskih fondova, sada se mogu čuti komentari da su se neki ipak vodili interesima banke koja je vlasnica društva za upravljanje mirovinskim fondom.

Bilo kako bilo, netko će otpasti iz lukrativnog deala koji će biti sklopljen kroz koncesiju na autoceste. Ukupno mirovinski fondovi namjeravaju u equity (vlasnički udio) u tvrtku koja će se boriti za dobivanje koncesije investirati oko 500 milijuna eura, a zainteresirani su i za druge vidove strukturiranog financiranja. S obzirom da je došlo do podjele među fondovima, iznos će ipak biti nešto niži. Procjenjuje se da Hrvatska za koncesiju može dobiti između 25 i 30 milijardi kuna.