Osim mogućnosti da 5 posto imovine ulažu bez ograničenja vlasništva, i za ostala ulaganja u dionice podiže se tzv. koncentracijski limit, i to sa 10 na 20 posto.

Nova zakonska regulativa oslobađa investicijski potencijal

Mirovinski fondovi dosad su u dioničkim društvima mogli stjecati najviše 10 posto kapitala, ali već s jeseni taj bi se prag trebao udvostručiti, a manjim dijelom imovine moći će postajati čak i većinski vlasnici poduzeća.

U ulaganja bez limita, barem što se tiče zakonskih ograničenja, moći će usmjeriti pet posto imovine fonda, a to u slučaju fondova drugog stupa danas znači gotovo tri milijarde kuna. Vrijednost imovine mirovinskog četverca trenutno je, naime, oko 55 milijardi kuna pa i pet posto predstavlja respektabilan ulagački potencijal za gospodarstvo. Mogućnost da taj razmjerno mali dio imovine fonda plasiraju bez ulagačkih limita jedna je od novosti koju donose skore izmjene zakona o mirovinskim fondovima. Iz izvora bliskih Vladi saznajemo da bi prvi korak u proceduri izglasavanja mogao biti već na ovotjednoj sjednici Vlade i da bi u prvo čitanje u Sabor mogao već prije ljetne stanke sredinom srpnja. Izglasavanje zakonskih promjena realno je očekivati do kraja rujna, a mekši ulagački limiti bi, kako doznajemo, u primjenu trebali odmah po donošenju zakona. "To je veoma dobra vijest za tržište i gospodarstvo općenito", kaže Tonći Korunić iz investicijske tvrtke InterCapital.

Time bi, kaže, mirovinski fondovi mogli barem donekle nadomjestiti manjak institucionalnih investitora, naročito private equity fondova, a takvi su slabo kapitaliziranom poslovnom sektoru veoma važni i potrebni. Drugi burzovni igrač ističe da su neke perspektivne tvrtke u koje su mirovinski fondovi ulagali, a kriza ih je gurnula u predstečajne nagodbe, možda mogle izbjeći taj scenarij da su fondovi imali više manevarskog prostora. Kako god bilo, promjene zakona za mirovince pripremaju se već jako dugo, a računalo se da će početkom ove godine već biti u primjeni. No, pripreme su se oduljile, a kad se već zašlo u 2013. u Vladi se nisu željeli izlagati mogućim komplikacijama vezano uz monitoring i završno izvješće Europske komisije prije pristupanja EU. Tako su promjene pravila igre za mirovinske fondove stavljene na čekanje do ulaska u EU. Mimo fleksibilnijih pravila vezanih uz dio imovine fonda za koji neće biti tzv. koncentracijskog limita, za ostala ulaganja mirovinske štednje gornja se dopuštena granica vlasništva fondova podiže sa 10 na 20 posto udjela.

To je nešto veće povećanje nego što je predviđala posljednja verzija nacrta zakona u kojoj se baratalo opreznijim dizanjem gornjeg praga na 15 posto. U međuvremenu je očito prevladao viši limit s kojim se i krenulo u razgovore o fleksibilizaciji. Veoma ograničen izbor kvalitetnih domaćih dionica plus strogi limiti dosad su se često isticali kao jedan od razloga zašto je tek manji dio dopuštenih ulaganja u dionice iskorišten. Od ukupne mirovinske štednje u fondovima drugog stupa manje je od 13 posto ili 7 milijardi kuna plasirano u dionice domaćih tvrtki (kraj svibnja), iako zakon dopušta do 30 posto imovine.S obzirom na redovite mjesečne priljeve 5-postotnih doprinosa obveznim mirovinskim fondovima manevarski je prostor u pogledu domaćeg equityja s vremenom postajao sve uži jer istodobno stvari na strani ponude, najblaže rečeno, ne prate taj ritam.

Iz redova OMF-ova to se ne propušta upozoriti, pa tako i Dinko Novoselec, čelnik najvećega, AZ fonda ponavlja da je "na dulji rok gledano, jedina alternativa promjenama ulagačkih pravila seljenje ulaganja izvan Hrvatske". Prevaga domaće nad inozemnom imovinom u portfeljima četvorke OMF-ova i dalje je, doduše, jako uvjerljiva - 48,3 prema 6,5 milijardi kuna (88 prema nepunih 12 posto). No, imovina u domaćim dionicama u pet ovogodišnjih mjeseci porasla je tek neznatno više od vrijednosti Crobex indeksa, što sugerira da je porast imovine mirovinaca u dionicama za oko 500 milijuna kuna (naj)većim dijelom posljedica rasta vrijednosti 'zatečenog' dioničkog portfelja, a ne novih ulaganja. Budući da su u nekoliko kompanija pojedini mirovinski fondovi već otprije blizu limita (Podravka, Atlantic, Ericsson NT, Dalekovod, Luka Ploče, HUP Zagreb, povlaštene dionice Adrisa), može se pretpostaviti da će do kraja godine iskoristiti podizanje limita.

Ipak, fleksibilizacija se u novije vrijeme zapravo više povezivala s očekivanim privatizacijama i dokapitalizacijama. Mogućnost da mirovinski fondovi postaju i strateški investitori te skupno (kroz 20-postotne limite) ili pojedinačno (kroz dio ulaganja bez ograničenja vlasništva) stječu i upravljačku prevlast u tvrtkama, za njih znači zahtjevniju i odgovorniju ulogu. To bi, među ostalim, moglo značiti i povećanje broja ljudi u društvima za upravljanje. U isto vrijeme, broj društava za upravljanje mirovinskim fondovima u dogledno će se vrijeme vjerojatno smanjiti jer je jedna od novosti u prijedlogu zakona i upravljačko 'spajanje' obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova. Dok su dosad njima upravljala zasebna upravljačka društva, odskora će jedno moći voditi i obvezni i dobrovoljni fond.

Dodatne izmjene, Podportfelji od 2014.

Među novostima koje donose izmjene zakona svakako je među važnijima uvođenje potportfelja (A, B i C) s obzirom na dob članova i rizičnost ulagačkih instrumenata. No, u tom dijelu u odnosu na već najavljene osnovne elemente novog modela nema promjena. Osim toga, koncept podportfelja, odnosno pretežito niskorizičnih obveznica kod starijih članova i većeg udjela dionica kod podportfelja mlađih članova, u primjenu će vjerojatno tek s početkom iduće godine. Već otprije poznato je i da se izmjenama zakona mijenja i formula po kojoj će se ubuduće raspoređivati novozaposleni koji time postaju i članovi mirovinskih fondova, a sami ne izaberu u koji žele. Ubuduće će Regos raspoređivati svakom fondu isti broj prinova.