Od nešto više od šest milijardi kuna u fondovima, čak 3,73 milijarde nalazi se u novčanim fondovima, koji ostvaruju najmanje prinose, ali su i najsigurniji.

Najveći ulagači u domaćim investicijskim fondovima s javnom ponudom su fizičke osobe. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za kraj prošle godine (Hanfa ovu vrstu statistike objavljuje tek na tromjesečnoj razini), od ukupno 12,61 milijarde kuna imovine, nešto manje od pola su fizičke osobe.

Riječ je o 180.991 ulagaču koji je na kraju prosinca imao kupljeni udio u nekom od 96 investicijskih fondova. Ako se broj privatnih investitora usporedi s ukupnom vrijednosti imovine koju su imali na kraju godine, ispada da je svaki privatni ulagač na kraju godine u fondu imao u prosjeku 33.288 kuna.

Ipak tu statistiku u nekoj mjeri treba uzeti s rezervom s obzirom na to da su ulagači koji su uložili u više fondova brojani više puta jer ih je među fondovima nemoguće identificirati, stoji u objašnjenju regulatora. No, bez obzira na to, spomenuti podaci Hanfe dovoljno govore o tome koliko su fizičke osobe važne za fondovsku industriju.

Od kraja trećeg tromjesečja 2010. godine, do kuda sežu podaci Hanfe, mijenjao se broj privatnih investitora koji su imali udjele u fondovima. Tada ih je na tržištu bilo 176.850 i u odnosi na ukupni imovinu, svaki od ulagača u prosjeku je imao uloženih 36.650 kuna. Njihov broj se od tada povećavao i na kraju lipnja 2011., 187.300 investitora u imovini fondova držalo je 7,26 milijardi kuna. To bi značilo da je svaki od njih imao prosječno 38.800 uloženih kuna. No od lipnja, broj investitora se smanjuje i do kraja te godine bilo ih je za oko 10.000 manje. I imovina u rukama privatnih osoba u tom je razdoblju pala za 1,5 milijardi kuna zbog čega je prosjek pao na 32.550 kuna. No, od kraja 2011. broj investitora se konstantno povećava, dok imovina u njihovom vlasništvu i ne toliko.

Najnezanimljiviji fondovi za ulaganje, barem ako se promatra s aspekta veličine imovine su obveznički fondovi. Njihova ukupna imovina krajem 2012. iznosila je 447 milijuna kuna. Samo dvije vrste ulagača, fizičke osobe i osiguravajuće kuće imale su više od 100 milijuna u tim fondovima. Dakako, najviše su imale fizičke osobe s 275 milijuna kuna, što je 61,52 posto ukupne veličine svih obvezničkih fondova.

Osiguravajuće kuće imale su 108 milijuna kuna imovine. Iako je ova vrsta fondova najmanje zanimljiva ulagačima, ipak treba podsjetiti da je jedan obveznički fond u prošloj godini imao drugi po redi najviši prinos na fondovskom tržištu. Riječ je o OTP Euro obvezničkom fondu koji je svojim ulagačima ostvario prinos od čak 15,57 posto. Jedino je fond NFD Aureus New Europe imao viši prinos. Točnije, investitorima je zaradio 24,41 posto, a riječ je o dioničkom fondu koji je ujedno i najrizičniji za ulaganje.

Najveći investitori na domaćem tržištu kapitala, mirovinski fondovi, ukupno su u investicijskim fondovima na kraju 2012. imali 984 milijuna kuna imovine. Od toga, najviše je u novčanim fondovima, što je i logično obzirom da su najsigurniji i zapravo služe kao depozit. Na kraju prosinca su imali 791 milijun kuna. No, to nije najviše što su mirovinci imali u novčanim fondovima. Podaci regulatora pokazuju da su najviše imovine imali krajem lipnja 2011. godine. Riječ je bilo o 1,08 milijardi kuna, što je bilo za gotovo 100 milijuna eura više nego kvartal prije.