U Hrvatskoj, zemlji koja već šest godina grca u recesiji, u 2014. malo je bilo dobrih investicijskih prilika. Kamate na štednju spustile su se na minimum, burza je gotovo potpuno zamrla, tržište nekretnina i dalje je zamrznuto, a sve to prati realni pad plaća. No vješti ulagači i u takvim su uvjetima pronašli pokoji zlatni rudnik.

Dva tjedna prije kraja godine napravili smo presjek ulagačkih prilika u ovoj godini. Kao i obično, najveće mogućnosti zarade, ali i gubitaka pružila su ulaganja u dionice i dioničke fondove. Maheri koji su odabrali pravu dionicu mogli su zaraditi i do 80 posto na uloženo dok su ziheraši koji su držali novac u banci, uz miran san inkasirali minimalnu zaradu.

Kamate na štednju na minimumu

Pritisnuti neizvjesnošću, Hrvati i dalje najveći dio slobodnog kapitala drže u bankama iako im one iz godine u godinu isplaćuju sve niže kamate. Prema posljednjim podacima HNB-a, prosječna kamatna stopa na oročene depozite (od jedne do dvije godine) u kunama spustila se na 3,5 posto dok je na depozite s valutnom klauzulom u eurima iznosila 3,14 posto. Još manje prinose štediše mogu očekivati iduće godine zbog uvođenja poreza na kamate od 12 posto.

Gore od klasičnih štediša prošli su konzervativni investitori koji su novac držali u novčanim investicijskim fondovima. Većina takvih fondova koji djeluju na domaćem tržištu ostvarili su minimalne prinose zbog niskih kamatnih stopa na financijskom tržištu.

Najveći kunski novčani fond ZB plus, koji upravlja imovinom od 2,4 milijarde kuna ostvario je prinos od svega 0,7 posto, a najuspješniji, Agram Euro Cash ulagačima je donio zaradu od 2,61 posto.

Ipak, prinosi na kamate u Hrvatskoj i nisu tako loši s obzirom na izuzeto nisku inflaciju. Također, u usporedbi sa zemljama Zapadne Europe u kojima su kamatne stope na štednju često i negativne naše su banke još uvijek prilično darežljive.

Dobra godina za investicijske fondove

Za razliku od 2013. u kojoj su fondovi usmjereni na dionice s razvijenih tržišta ostvarili vrhunske prinose, u ovoj godini najbolje rezultate bilježe fondovi okrenuti domaćem i regionalnom tržištu dionica. Najveći prinos, čak 26,45 posto, zaradio je dionički fond Capital Two koji je većinu prikupljanog novca plasirao u dobro odabrane hrvatske i slovenske dionice.

Prinose veće od 20 posto ostvarili su i dionički fondovi KD Victoria i FIMA Equity, čiji se portfelji najvećim dijelom sastoje od domaćih turističkih dionica. Najveće gubitke pretrpjeli su ulagači koji su tipovali na fondove usmjerene na energetske dionice, čije su cijene potonule zbog pada cijena energenata. Među fondovima tog tipa s gubicima su prednjačili KD Nova Europa i KD Energija, koji preferiraju dionice naftnih kompanija.

Fond menadžeri mješovitih fondova, koji rizik ulaganja u dionice uravnotežuju ulaganjem dijela portfelja u obveznice i instrumente tržišta novca, ostvarili su solidne rezultate. Na vrhu po uspješnosti je fond Allianz Portfolio s respektabilnim prinosom od 18,33 posto, a još četiri fonda (ICF Balanced, HI-balanced, PBZ Global fond i HPB Global) zaradila su više od 10 posto. Za razliku od prošle godine, fondovi koji ulažu u obveznice ove su godine ostvarili odlične rezultate s obzirom na nizak stupanj rizika. Vodeći PBZ bond fond zaradio je 8,86 posto, a slijede HPB Obveznički (+8,33 posto).

Arenaturist jack pot, Petrokemija noćna mora

Zagrebačka burza i ove je godine bila izvan interesa šireg kruga investitora. Građani i dalje zaziru od dionica poučeni lošim iskustvima u prošlosti, a od ulaganja na burzi odvraćaju ih i slabi poslovni rezultati kompanija, niska likvidnost tržišta i sve manje uvrštenih dionica. U prvom dijelu godine na Zagrebačkoj burzi prevladavali su negativni trendovi, a Crobex je sredinom svibnja potonuo na najnižu razinu (1.664,30 bodova). Ljeto je donijelo promjenu raspoloženja i solidan oporavak burze s vrhuncem krajem rujna kada je Crobex probio granicu od 1.900 bodova. U zadnjem tromjesečju burzom je opet zavladao pesimizam, a Crobex je potonuo na 1.760 bodova, ispod vrijednosti s početka godine.

Kretanje cijena sastavnica Crobex indeksa pokazuje da je 16 dionica u 2014. donijelo gubitke, a samo devet zaradu. Najveći gubitnici bili su ulagači u dvije posrnule tvrtke u većinskom državnom vlasništvu - Petrokemiju i Đuro Đaković holding. Dioničari Petrokemije izgubili su gotovo sve što su uložili, a dioničari ĐĐ holdinga ostali su bez dvije trećine uloženog. Velik promašaj bilo je i ulaganje u Dalekovod čija dionica je potonula više do 50 posto. Oko trećine novca izgubili su ulagači u Agrokorove kompanije Vupik i Belje.

Iz mora gubitnika isplivalo je nekoliko dionica na kojima se moglo solidno zaraditi. Isto kao i prošle, i ove godine najbolja prilika bile su turističke dionice koje simboliziraju najzdraviji dio hrvatskog gospodarstva. Pravi jack pot bio je pulski Arenaturist s rastom cijene od gotovo 80 posto. Drugu godinu zaredom među najboljim investicijama bile su dionice tvrtki s predznakom Valamara, hotelske grupacije koja je krajem godine objedinila poslovanje pod firmom Valamar Riviera.

Na dobitničkoj listi našla se i dionica Adris Grupe, za čiji rast je u velikoj mjeri zaslužna njezina turistička kompanija Maistra. Odličan izbor bila je i Tedeschijeva Atlantic Grupa, čija cijena je skočila gotovo 30 posto dostigavši najvišu razinu u zadnjih pet godina. Među istaknutim dobitnicima našla se i dionica Varteksa, posrnule tekstilne kompanije koja je uspješno okončala postupak predstečajne nagodbe.