Hrvatski fond menadžeri sve manje vjeruju u domaće tržište kapitala. Na takav zaključak navodi raspored ulaganja imovine otvorenih investicijskih fondova u posljednjih godinu dana.

Podaci Hanfe, tako, ukazuju na apsolutni i relativni pad imovine u domaćim dionicama. Ukupno ulaganje u Hrvatskoj krajem siječnja bilo je manje za oko 845 milijuna kuna nego godinu dana prije, a samo u hrvatskim dionicama fond menadžeri su u ovogodišnjem siječnju imali oko 260 milijuna kuna manju imovinu. S obzirom na to da je indeks CROBEX, kao mjerilo kretanja domaćeg tržišta, u tom istom razdoblju skočio čak 14,9 posto, evidentan je ‘odlazak' u inozemstvo. Fond menadžer koji je htio ostati anoniman kazao nam je kako su prema njegovim saznanjima najveći domaći fondovi, kojima upravljaju ZB Invest, PBZ Invest i RBA Invest, više prodavali domaće dionice i taj kapital ulagali na inozemnim tržištima.

Uspješni BRIC fondovi
Zašto su se fond menadžeri odlučili više ulagati na strana tržišta, pokazuju, primjerice, rezultati kretanja BRIC fondova, koji su prošle godine imali odlične rezultate. No, nisu takvi fondovi bili jedini uspješni , a primjer je i fond NFD Aureus US Algorithm koji je lani imao prinos od čak 32,3 posto. Prema posljednjim podacima regulatora, krajem siječnja, fondovi su imali su 1,2 milijarde kuna investirano u domaće dionice. No, za razliku od pada ulaganja u hrvatske dionice fondovi su u posljednjih godinu dana povećali udio imovine u domaćim kratkoročnim vrijednosnim papirima, odnosno komercijalnim i trezorskim zapisima. Krajem prošloga mjeseca, tamo je bilo plasirano čak 3,3 milijarde kuna, dok je prošle godine uloženo 2,5 milijardi kuna. U domaćim depozitima, fondovi su smanjili ulaganja na 2,5 milijardi kuna, što je 41 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Analizirajući kretanje inozemne imovine, na prvi pogled je potpuno jasno na koju vrstu imovine su se fond menadžeri fokusirali u posljednjih godinu dana. Promatrajući ukupne iznose, u inozemstvu je bilo investirano 33,1 posto ukupne imovine, dok je u prošlogodišnjem siječnju taj udio iznosio 18,1 posto.

Popularni depoziti
Krajem ovogodišnjeg siječnja ta je imovina tako dosezala 4,5 milijarde kuna. Najveći ‘krivci' za ovako drastično povećanje inozemne imovine su novčani fondovi koji su u stranim depozitima ostavili čak 1,14 mlrd. kuna. Godinu dana prije u tu kategoriju imovine nisu uložili ni lipe. Izvor Poslovnog dnevnika kaže kako je malo čudno da su fondovi toliki novac uplatili u strane depozite, ali kaže da nije nemoguće. Fondovi su također više ulagali i u strane obveznice, kao i dionice.

Imovina
Novčani najveći
Ukupna imovina domaćih otvorenih investicijskih fondova krajem siječnja iznosila je 13,7 milijardi kuna. To je 11,2 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Najviše pod upravljanjem, 7,4 milijardi kuna, drže novčani fondovi. Najmanju imovinu od 1,2 mlrd. kuna imaju obveznički fondovi.