Obvezni mirovinski fondovi kojima dio mirovinskih doprinosa uplaćuju svi zaposleni u prošloj su godini prikupljeni kapital oplodili prinosom od 4,46 posto. Imovinom rezerviranom za buduće mirovine najbolje su upravljali menadžeri PBZ CO mirovinskog fonda, a najslabije rezultate bilježe u Raiffeisen OMF-u.

Rezultati mirovinskih fondova u 2013. znatno su slabiji od postignuća u rekordnoj 2012. u kojoj su se prinosi kretali od osam do 14 posto. Ipak, osjetno su bolji od 'polaznog vremena' na polovici 2013. godine kada je MIREX (indeks koji prati kretanje prinosa) bio minimalno u plusu.

Imovina mirovinskih fondova na kraju 2013. dosegnula je 58,2 milijarde kuna. Osiguranici su tijekom prošle godine u drugi mirovinski stup uplatili pet milijardi kuna, a četiri fonda su svojim članovima zaradila ukupno 2,09 milijardi kuna. Prinosi su se kretali u rasponu od 4,18 posto do 5,14 posto.

U 2013. najbolje su našim budućim mirovinama upravljali menadžeri PBZ CO fonda. Taj fond koji upravlja imovinom 303 tisuće članova uspio je povećati vrijednost imovine za 5,14 posto.

Na drugom mjestu po uspješnosti je Erste plavi, koji je postigao rast vrijednosti obračunske jedinice od 4,56 posto. Imovina najmanjeg fonda, koji broji 262 tisuće članova, dostigla je krajem godine 7,8 milijardi kuna.

Za nijansu slabiji od Erste plavog bio je AZ fond s prinosom od 4,53 posto. Imovina najvećeg 'mirovinca' sa 611 tisuća članova premašila je iznos od 20 milijardi kuna.

Najslabiji učinak u prošloj godini imao je Raiffeisen fond, koji je svojim članovima zaradio 4,18 posto. Imovina dugog po veličini fonda s 523 tisuće članova popela se krajem godine na 17,5 milijardi kuna.

Prošlogodišnji rezultati fondova slabiji su od dugoročnog prosjeka, koji iznosi 5,4 posto. Od početka rada 2002. najuspješniji je Erste plavi fond s prosječnim godišnjim prinosom od 5,69 posto. Bolji od ukupnog prosjeka je AZ fond (+5,61 posto). Na trećem mjestu, malo ispod prosjeka je Raiffeisen (+5,36 posto), a uvjerljivo na začelju je 'prošlogodišnji podbjednik' PBZ Croatia osiguranje s dugoročnom godišnjom zaradom od 4,67 posto.

Najveći dio kapitala 'mirovinaca' i dalje je uložen je u domaće državne obveznice. U odnosu na 2012. taj udjel je povećan sa 65,1 na 68,2 posto, tako da je na kraju prošle godine u Vladine obveznice bilo investirano čak 40,1 milijardu kuna. To je znatno iznad minimalnog zakonskog limita, prema kojem se u hrvatskim državnim obveznicama treba držati najmanje 50 posto imovine. Kada se uključe i strane državne obveznice koje čine 0,96 posto imovine, ukupan udjel u obveznicama penje se na gotovo 70 posto.

Nezadovoljstvo takvom praksom nedavno je iskazao ministar financija Slavko Linić, zaprijetivši zamrzavanjem uplata u drugi mirovinski stup ako se društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima aktivnije ne uključe u financiranje projekata u realnom sektoru.

Nacionalizaciju drugog mirovinskog stupa zagovaraju i pojedini financijski stručnjaci, pozivajući se na neefikasnost sustava. Pritom upiru prstom na europske zemlje poput Mađarske i Poljske, koje su to već učinile, kako bi na taj način smanjile javni dug. Međutim, Europska komisija ne podržava takva rješenja, o čemu svjedoči činjenica da je Eurostat u novoj metodologiji isključio takve transakcije prilikom izračuna proračunskog manjka.