Dok su korisnici kredita posljednjih godina proklinjali dan kad su se navukli na bankarski marketing, štedišama su se rekordne kamate na depozite učinile isplativijima nego ikad. U golem dio štednog kolača zagrizli su i strani državljani, u čijim su zemljama kamate na štednju, jednako kao i kamate na kredite, barem nekoliko postotnih poena niže nego u Hrvatskoj. Dodatni je mamac nepostojanje poreza na isplaćenu kamatu po depozitima, koji se obračunava u većini zemalja EU i državno jamstvo za depozite do 400 tisuća kuna.

Štednja nerezidenata, kako ih bankari službeno nazivaju, najvišu je razinu dosegnula u prosincu kad su se primaknuli brojci od gotovo 46 milijardi kuna, što je gotovo 18,1 posto ukupnih depozita u hrvatskim bankama. U odnosu na kraj 2008. godine prirast je bio 22,9 posto - stranci su lani u naše banke donijeli 8,6 milijardi kuna. Ako su na taj iznos dobili minimalnu prosječnu kamatu od četiri posto, obračunato im je 344 milijuna kuna kamate. No, budući da je kamata vjerojatno bliža iznosu od šest posto, zaradili su oko 516 milijuna kuna. No, to bi bila kamata samo na iznos koji se slio lani. Na ukupnu štednju nerezidenata od 46 milijardi kuna kamata od šest posto iznosila bi 2,76 milijardi kuna!

Ono što bankari neće javno priznati prilično je zabrinjavajuća činjenica da bi tako velik udio stranih depozita u slučaju pada kamata i povlačenja štednih uloga mogao imati destabilizirajući efekt na bankarski sustav. U tom slučaju banke bi morale isplatiti velike iznose odjednom, što je udar na likvidnost, koja je u ovom trenutku, doduše, visoka zbog niske potražnje za kreditima. No, u slučaju pada kamata, spustile bi se i kamate na kredite, a potražnja porasla. Već s padom pasivnih kamata u ovoj godini razina depozita stranaca se smanjuje.

Prema podacima HNB-a, na kraju svibnja iznosili su 44 milijarde kuna ili 17,5 posto ukupnih depozita u hrvatskim bankama. U odnosu na rekordan iznos s kraja 2009., pali su 1,85 milijardi kuna ili četiri posto. Na pad depozita nerezidenata izraženih u kunskim iznosima dijelom su utjecala i tečajna kretanja. Naime, kuna je u odnosu na euro krajem svibnja ojačala za 0,6 posto u odnosu na kraj 2009. godine. Nakon dvoznamenkastih godišnjih stopa rasta u 2009., u ovoj godini godišnji rast depozita nerezidenata je usporen te se, primjerice, nakon 11,8 posto u veljači te osam posto u ožujku, za travanj i svibanj nalazi ispod dva posto, ističe Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

Dosadašnji priljev štediša, primjerice, iz Austrije, u Erste banci objašnjavaju time što je kretanje kamata na štednju ondje određeno tzv. “Zingleitklausel”, klauzulom koja kretanje kamata veže uz tromjesečni Euribor. U Hrvatskoj su, pak, kamate relativno malo vezane uz europske referente stope.

U odnosu na druge banke udio nerezidenata u Zabi relativno je nizak, tri posto. Kažu da im je štednja nerezidenata stabilna i nisu primijetili neki pomak u posljednje vrijeme. U PBZ-u, pak, u drugoj polovici 2009. i početkom ove godine bilježe rast oročene devizne štednje stranaca, a takav trend imaju i u HPB-u.