Globalno razduživanje od strane međunarodnih banaka koje smanjuju prekogranično kreditiranje uzrokuje zabrinutost zbog ranjivosti središnje i istočne Europe (SIE) uslijed visoke razine stranog vlasništva nad bankama u toj regiji. Analitičari Erste Groupa analizirali su podatke kako bi pokazali zašto se zemlje iz skupine SIE6 (izuzev Mađarske) ne nalaze ni na direktnoj ni na indirektnoj osi snažnog globalnog smanjenja financijske poluge.

"Ključni razlog za ograničeno razduživanje u regiji SIE jest činjenica da su austrijske banke, koje dominiraju u kreditiranju regije, uglavnom povezane s Njemačkom te se ne oslanjaju pretjerano na izvore financiranja iz Velike Britanije (koja je dosada bila najagresivnija u smanjenju financijske poluge) i periferije. Drugi je razlog i taj što su, zbog svojeg nižeg javnog duga i relativno malog bankarskog sektora, ekonomije zemalja SIE imale mogućnost izbjeći začarani krug velikog bankarskog sektora s visokim udjelom financiranja dugova država s kojim se bore zemlje poput Grčke i Španjolske," objašnjava Juraj Kotian, voditelj Odjela za makroekonomska istraživanja za regiju SIE Erste Groupa.

Istovremeno, inozemne obveze banaka smanjuju se u nekim zemljama iz skupine SIE6, posebice onima s velikim udjelom deviznih kredita, koji se smanjuju uslijed regulatornih ograničenja ili intervencija. Osim toga, u prva četiri mjeseca 2012. značajno se smanjio opseg sindiciranih kredita europskim zemljama u razvoju, pokazuje nedavno objavljeni izvještaj Svjetske banke.

"Međutim, usporedba na međunarodnoj razini pokazuje da je ukupno smanjenje financijske poluge veoma skromno u zemljama iz skupine SIE6 (izuzev Mađarske) te ne očekujemo da će doći do golemog smanjenja izloženosti matičnih banaka. Nadalje, domaća baza depozita sustavno raste, postupno prebacujući fokus na održiviji model imovine financirane domaćim izvorima sredstava", tvrdi Kotian.

Britanske banke i američki fondovi bili su najagresivniji u rezanju prekograničnog kreditiranja diljem svijeta u četvrtom tromjesečju 2011. Istovremeno, prekogranično se kreditiranje preusmjerilo na sigurna utočišta (skandinavske zemlje i centar eurozone) nauštrb zemalja periferije.

Jedan ključni faktor za regiju SIE jest činjenica da se njena dva najvažnija trgovinska partnera, Austrija i Njemačka, nalaze među zemljama koje su najmanje podložne globalnom razduživanju. Unatoč golemom prekograničnom smanjenju financijske poluge od strane banaka na periferiji eurozone, podaci o promjenama stranih obveza banaka pokazuju da, s izuzetkom Mađarske, u zemljama regije SIE gotovo da i nije došlo do smanjenja stranog kreditiranja banaka. Stanje u ožujku 2012. pokazuje da je volumen strane imovine u Poljskoj ostao isti na godišnjoj razini; u Češkoj je čak malo i porastao (unatoč tome što Češka nema kreditni rejting AAA). Niske razine javnog duga i relativno mali bankarski sektor imaju za posljedicu manji rizik za regiju SIE u usporedbi s mnogim ekonomijama eurozone s visokim stupnjem zaduženosti. U tom je pogledu Mađarska iznimka u regiji SIE. Nepredvidivost ekonomskog upravljanja i neortodoksne mjere (koje su omogućile ranije otplaćivanje kredita u švicarskim francima) rezultirale su smanjenjem bilanci mađarskih banaka na obje strane.

Brzina smanjenja financijske poluge u bankarskom sektoru u eurozoni bit će odlučujuća za budući razvoj prekograničnog kreditiranja. Najpopularniji kandidati za primarno smanjenje financijske poluge su britanske banke; sljedeće u nizu su banke u zemljama na periferiji eurozne, koje će biti pod pritiskom uslijed zabrinutosti zbog začaranog kruga rastućeg državnog duga, niskih prognoza rasta i banaka koje se suočavaju s problemima. Srećom, zemlje iz skupine SIE6, pa čak i austrijske banke koje čine okosnicu kreditiranja zemalja iz skupine SIE6, dobivaju ograničena financijska sredstva iz gore navedenih zemalja sklonih razduživanju.

Koliko će se čvrsto austrijske banke držati svoje izloženosti u zemljama iz skupine SIE6 ukoliko ponovno budu izložene pritisku? Čak i bez nove Bečke inicijative, malo je vjerojatno da će europske matične banke spontano likvidirati svoju izloženost tržištima regije SIE. Međutim, regulatori i međunarodne financijske institucije upozorili su na jasan trend koji se kreće prema modelu domaćeg financiranja, što znači da će u srednjem razdoblju podružnice u regiji SIE postati manje ovisne o financiranju od strane matičnih banaka. Uzimajući u obzir činjenicu da su mnoge zemlje regije SIE tijekom posljednjih godina uvele restrikcije na devizno kreditiranje kućanstava, otplata deviznih dugova mogli bi doista doprinijeti smanjenju stranih obveza u srednjem razdoblju. Međutim, ne očekuje se veliko smanjenje izloženosti regiji SIE (na konsolidiranoj bazi). Među zemljama u skupini SIE6, Češka i Slovačka najmanje su izložene smanjenju financijske poluge, budući da na svojim bilancama imaju najniži udio stranih obveza (manje od 10% ukupne imovine).

S obzirom da su mnoge zemlje iz skupine SIE6 učinkovito smanjile svoje deficite tekućih računa, usporavanje priljeva kapitala neće ugroziti ekonomsku i financijsku stabilnost regije SIE6 u tolikoj mjeri kao što je to bio slučaj u razdoblju netom nakon kolapsa Lehman Brothersa.

"Potražnja za neto vanjskim financiranjem prepolovljena je u usporedbi s razdobljem prije kolapsa Lehmana (na oko 25 milijardi eura). U međuvremenu, neto priljev kapitala iz EU više se nego udvostručio tijekom protekle godine (na 18 milijardi eura). Države imaju jak priljev portfeljnih ulaganja, pogotovo u državne obveznice, što balansira smanjenje prekograničnog kreditiranja. No ono što je važnije jest da kombinacija izravnih stranih ulaganja i neto priljeva kapitala iz EU, što predstavlja nedužničko financiranje, sada pokrivaju čitav tekući račun u gotovo svim zemljama iz skupine SIE6," naglasio je Kotian.

Prošle su godine zemlje iz skupine SIE6 privukle neto priljev stranog kapitala u iznosu od ukupno 36 milijardi eura - otprilike polovicu iznosa iz najbolje godine 2007., ali na razini prosjeka iz razdoblja od 2002. do 2006. Vrlo je vjerojatno da će zemlje regije SIE doživjeti smanjenje priljeva izravnih stranih ulaganja uslijed negativnog učinka globalnog ekonomskog usporavanja na investicije i dobiti u 2011. Međutim, činjenica da su njemačke i austrijske tvrtke među njihovim najvećim investitorima ima svoju prednost, budući da je njihova proizvodnja izrazito konkurentna i tamošnje su tvrtke među onima koje najmanje pate uslijed smanjenja financijske poluge u bankarskom sektoru. Kotian kaže:

"Nakon integracije novih država članica u Europsku uniju mogli smo vidjeti pojačanu prisutnost azijskih tvrtki u regiji. Njihova prisutnost u regiji SIE pruža im savršen pristup jedinstvenom potrošačkom tržištu Europske unije, pri čemu su troškovi radne snage na prihvatljivoj razini. U ovom trenutku, dva od tri najveća izvoznika u Slovačkoj i Češkoj su azijske tvrtke, te tako regija SIE više nije isključivo njemački proizvodni centar. Očekujemo da će azijske tvrtke nastaviti reinvestirati svoju dobit u regiju SIE u narednim godinama."

Unatoč neprekidnim napetostima na tržištu državnih obveznica u zemljama periferije te kontinuiranom smanjivanju financijske poluge u bankarskom sektoru Europske unije, državne obveznice zemalja iz skupine SIE6 nisu doživjele naglu rasprodaju. Programi dugoročnih operacija refinanciranja (LTRO) koje je pokrenula Europska središnja banka u prosincu i veljači pomogli su ujedno i povećati stranu potražnju. Domaći su se prinosi smanjili i vlade zemalja SIE imaju dobar pristup stranim tržištima. Gotovo su sve vlade bile aktivne na stranim tržištima koja su izdavala euroobveznice u prvom tromjesečju 2012. Europska je komisija bila veoma pozitivna u pogledu dosadašnje fiskalne konsolidacije u regiji SIE i predviđa da će zemlje uspjeti smanjiti svoje deficite na ispod 3% BDP-a do 2012. (ili najkasnije 2013.).

Europa se očigledno brže kreće prema prekretnici dublje integracije ili dezintegracije. Premda se smanjenje prekograničnog zaduživanja unutar eurozone i investicijske politike lokalnih banaka i njihovih regulatora naklonjene domaćem tržištu mogu smatrati učinkovitom (financijskom) dezintegracijom, na kraju dana, analitičari Erste Groupa klade se na dublju integraciju. Međutim, očekuje se nastavak velike kolebljivosti na tržištu. Ukoliko Europska središnja banka ponovno uspostavi neke od svojih nekonvencionalnih alata (LTRO, program tržišta vrijednosnica - SMP), to bi imalo pozitivan učinak na priljev kapitala u portfelj.

"Najveću investicijsku priliku vidimo u ulaganju u desetogodišnje mađarske obveznice, gdje će prinos pasti ispod 7% (-100bp) nakon provođenja novog programa Međunarodnog monetarnog fonda. Češke obveznice predstavljaju veoma konzervativnu investiciju za ulagače koji se žele kladiti na kontinuiranu averziju prema visokom riziku u Europi. Međutim, ako europski kreatori politika naprave korak prema dijeljenju većeg rizika u eurozoni, prinosi na češke obveznice vjerojatno će slijediti uzlaznu korekciju prinosa na njemačke obveznice. Poljske državne obveznice čine se najneutralnijom investicijom u nadolazećim mjesecima. Dublji pogled na priljev EU kapitala u poljsku ekonomiju pokazuje da financiranje rastućeg deficita tekućeg računa ne mora biti toliko izazovno koliko se to moglo činiti," zaključuje Kotian.