Nakon što je Hrvatska poštanska banka osim dokapitalizacije najavila i smanjenje aktivnih kamata, postavilo se pitanje je li takav potez banke u državnim rukama dovoljne težine da izazove reakciju velikih poslovnih banaka u Hrvatskoj u vidu daljnjih smanjenja kamatnih stopa na tržištu.

Iz većih banaka odgovaraju da već dulje vrijeme smanjuju aktivne kamate i da taj potez HPB-a zapravo dolazi sa zakašnjenjem. Osim toga, bankari smatraju da bez strukturnih reformi, uz izazivanje nesigurnosti stalnim izmjenama poreznog sustava, nema pada kamata na dulje vrijeme.


Iz Privredne banke Zagreb podsjećaju da je jedina među bankama u zemlji koja već više od dvije godine nije povećavala kamatne stope svojim klijentima na kredite u otplati ugovorene uz promjenjivu kamatnu stopu. „Tom svojom odlukom Banka se odrekla velikog dijela prihoda i olakšala je svojim klijentima podnošenje tereta krize i posljedica recesije“, tvrde u PBZ-u, dodajući da će daljnje kretanje kamatnih stopa prije svega ovisiti o regulatornom okviru i situaciji na tržištu.


U Erste banci kažu da su sredinom srpnja smanjili kamatne stope na većinu modela novoodobrenih gotovinskih kredita u prosjeku za 1,1 postotni bod. Promjena se odnosila na modele gotovinskih kredita sa i bez statusa klijenta, sa i bez jamaca, sa i bez garantnog pologa, modele uz policu osiguranja te modele s ostatkom vrijednosti.


Anton Starčević, glavni ekonomist Raiffeisen banke, kaže da izazivanje nesigurnosti poput najave poreza na aktivu banaka povećava averziju banaka i ostalih investitora prema preuzimanju rizika. „Ako se već i odluče na rizični plasman, banke će ukalkulirati prijetnju povećanja cijene izvora financiranja u ukupnu cijenu kredita, dok god se ne otkloni takva prijetnja“, kaže Starčević.


Smatra da pad kamatnih stopa podrazumijeva prethodno stvaranje uvjeta za pad, a to su: smanjenje rizika hrvatskog tržišta kao preduvjet za smanjenje cijene izvora financiranja banaka i smanjenje prosječnog rizika klijenata kao posljedica oporavka gospodarstva. „U tom će se slučaju prvo smanjivati kamatne stope na kreditiranje obrtnog kapitala poduzeća jer oporavak u početnoj fazi podrazumijeva sporiji rast plaća od rast produktivnosti, što tvori veću akumulaciju dodatne vrijednosti kod poduzetnika. Na tome se zasniva povećanje investicija u sljedećoj fazi gdje se stvaraju uvjeti za održivi rast“, kaže Starčević.


Od navedenih elemenata za kalkulaciju cijene kredita Starčević ni za jedan ne predviđa brzo i znatno smanjenje. Kaže da su tržišne kamatne stope na najnižim razinama za kunske i za inozemne valute. Nakon rebalansa proračuna hrvatski rizik može se samo povećavati, rizičnost klijenata u produženoj recesiji također, težnja banaka za ekspanzijom kredita u tim je uvjetima nestala, a jedino je moguće daljnje smanjivanje cijene regulacije. Veće korištenje modela državnog preuzimanja dijela rizika klijenata također je ograničenog dometa. „Drugim riječima, nema osnove za znatnije smanjenje kamatnih stopa bez prethodnog provođenja strukturnih reformi koje bi smanjile hrvatski rizik i pokrenule oporavak gospodarstva“, zaključuje Starčević.


Trend smanjivanja pada kamatnih stopa već je prisutan
Velimir Šonje, analitičar Arhivanalitike koji za Hrvatsku udrugu banaka radi mjesečne analize, smatra da je trend smanjivanja kamatnih stopa već profiliran. „Kamatne su stope dosegnule maksimum u zadnjem kvartalu 2009. i od tada primjećujemo njihov blagi pad. Mislim da će se takav trend nastaviti, a možda čak i pojačati, ako ne bude uveden poseban porez na aktivu banaka“, kaže Šonje.