Na azijskim su burzama u srijedu cijene dionica pale jer zbog usporavanja rasta globalnog gospodarstva ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama, pa se okreću sigurnijima, kao što su američki dolar i državne obveznice.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,7 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji i Južnoj Koreji skliznule između 0,5 i 1 posto. U Šangaju i Hong Kongu su, pak, blago porasle.

Financijska tržišta, koja su ionako pod pritiskom zbog vjerojatnog agresivnog povećanja kamata američke središnje banke, visoke inflacije u svijetu i rata u Ukrajini, ovoga su tjedna dodatno pritisnula strahovanja od oštrog usporavanja rasta kineskog gospodarstva.

Zbog toga je MSCI indeks najvećih svjetskih burzi zaronio na najnižu razinu u 13 mjeseci.

Na kineskim su burzama cijene dionica jutros blago porasle, no to je samo skromna korekcija nakon oštrog pada početkom tjedna, kada su zaronile na najniže razine u dvije godine.

Posljedica je to širenja koronavirusa u Kini, što je već prije dovelo do ′zatvaranja′ Šangaja i nekoliko drugih gradova, a polagano se uvode i restriktivne mjere u dijelovima Pekinga.

Te mjere, u skladu s politikom ′nulte tolerancije′ covida, usporit će ionako usporen rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dodatno poremetiti nabavne lance.

S obzirom da u Kini inflacija zasad ne predstavlja problem, ulagači se nadaju novim poticajnim mjerama, dok kineska središnja banka poručuje da će podržati gospodarstvo.

Poljska i Bugarska ostaju bez ruskog plina

No, ulagači su zabrinutosti i u vezi energetske sigurnosti i gospodarskog rasta u Europi, nakon što je ruska kompanija Gazprom poručila da će od srijede prekinuti isporuku plina Poljskoj i Bugarskoj.

To bi moglo negativno utjecati na europsko gospodarstvo i dodatno potaknuti rast ionako visokih cijena nafte i plina.

Loše na tržišta utječe i jučerašnji oštar pad Wall Streeta. Dow Jones skliznuo je 2,38 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,81, a Nasdaq indeks 3,95 posto, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, kojemu ne odgovara okruženja s visokim kamatama.

Premda su kvartalni poslovni rezultati američkih kompanija bolji od očekivanja, najveća svjetska burza već je neko vrijeme pod pritiskom jer se očekuje agresivno povećanje Fedovih kamatnih stopa.

„Zarade su općenito prilično dobre, no to ne znači puno u cijeloj ovoj priči na tržištu. Najviše se prate Fed i ostale središnje banke, kao i situacija s koronavirusom u Kini", kaže Ross Mayfield, strateg u tvrtki Baird.

Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Kako se inflacija u SAD-u kreće na najvišim razinama u više od 40 godina, sve je jasnije da će Fed i kasnije agresivno zaoštravati monetarnu politiku.

Dolar i dalje jača, cijene nafte rastu

Zbog toga je na valutnim tržištima vrijednost američkog dolara prema košarici nastavila rasti, pa je dosegnula novu najvišu razinu od ožujka 2020. godine.

Dolar se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 102,37 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 101,58 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti, koja se također smatra sigurnijim utočištem, blago skliznuo s jučerašnjih 127,55 na 127,45 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0635 dolara, blizu najniže razine u pet godina, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0725 dolara.

Cijene nafte, pak, rastu drugi dan zaredom. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 1,14 posto, na 106,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,12 posto, na 102,85 dolara.