- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
EKONOMIJAObjavljeno: 16.11.2011
Babić: Rezanje socijale neće donijeti velike uštede proračunu
Podijeli sadržaj: | ||||
Jeste li u nekom političkom programu iščitali koliko-toliko konzistentnu socijalnu politiku?
Moram priznati da nisam jako pažljivo čitao programe, a i stranke se kada dođu na vlast obično ne drže onog što su zapisale u programima. Što ne mora uvijek biti loše. Okolnosti se prilčno brzo mijenjaju, a u izbornoj kampanji i programima političari često nude biračima ono što oni žele čuti. S druge strane, u medijima sam zapazio dosta neutemeljenih paušalnih izjava nekih političara i ekonomskih stratega tipa "socijalne pomoći su previsoke i neefikasne i njih ćemo rezati". Prvo, stalnu pomoć ili socijalnu pomoć koja je dosad iznosila 500 kuna po odrasloj osobi primaju uistinu siromašni jer primatelji moraju proći imovinski i dohodovni cenzus, a i novi je zakon o socijalnoj skrbi pooštrio uvjete za radno sposobne primatelje socijalne pomoći tako što ih obvezuje na aktivaciju i traženje posla. Ukupna izdvajanja za stalnu socijalnu pomoć nešto su viša od 500 milijuna kuna godišnje, što je ispod 0,5 posto izdataka državnog proračuna te nešto iznad 0,2 posto BDP-a. Svaki pokušaj uštede u tim transferima ne bi rezultirao značajnim uštedama, a položaj najsiromašnijih članova društva dodatno bi se pogoršao. To je apsolutno socijalno neprihvatljivo i socijalno nepravedno.
Nije se teško složiti da su iznosi socijalne pomoći preniski. No, kad se govori o rezovima, većinom se cilja na socijalna prava u širem smislu i na zone neefikasnih i loše ciljanih socijalnih izdataka. Ne mislite da toga ima dosta? Ili, gdje vi vidite slabe točke?
Smatram da je i tu riječ o određenim tezama koje nemaju snažno utemeljenje u praktičnom životu. Primjerice, osim socijalne pomoći, dječji doplatak dobivaju obitelji ispod određenog dohodovnog cenzusa, tako da se ne može govoriti o neefikasnom ili loše ciljanom transferu. Ili, naknadu za nezaposlene dobivaju točno određene kategorije nezaposlenih i imaju točno određeno trajanje - ponovno je prisutno ciljanje. Rodiljne i roditeljske naknade također su ciljane. Sve u svemu, mislim da je riječ o nepoznavanju situacije te o zastarjelom pogledu na socijalne izdatke kao besproduktivan trošak.
U kakvoj je relaciji socijalna potrošnja s fiskalnim kapacitetom gospodarstva, imajući u vidu i da financijska tržišta danas jače kažnjavaju visoke deficite i javni dug?
Svaka socijalna politika, pa tako i ona hrvatska, direktno ovisi o fiskalnom kapacitetu gospodarstva. U tom smislu je važno voditi uredne i uravnotežene javne financije, a orijentacija na smanjivanje deficita u današnjim je okolnostima neminovnost. To, međutim, ne znači da se zbog toga moraju drastično rezati socijalni izdaci ili smanjivati programi socijalne politike jer se na socijalne izdatke posljednjih godina u pravilu odnosi oko 50 posto državnog proračuna. Drugim riječima, osim programa socijalne politike i socijalnih izdataka na koje odlazi približno polovica proračuna (mirovine, zdravstvo, socijalna skrb sa socijalnom pomoći, rodiljnim naknadama, doplatkom za djecu, naknadama nezaposlenima) uštede je moguće tražiti i u preostalih 50 posto. K tomu, osim "rezanja", koje je dosta aktualno u kontekstu smanjenja fiskalnog deficita, postoji i drugo rješenje, a to je stvaranje uvjeta za snažniji gospodarski rast.
Za to treba vremena, a tržišta su nervozna.
Naravno, pitanje je koliko je taj drugi scenarij ostvariv u kratkom roku u uvjetima nepovoljna okruženja, u prvom redu zbog dužničke krize eurozone i slaba rasta. Zbog toga su zacijelo potrebne određene uštede u javnim izdacima iduće godine, ali ni te "uštede" ne bi trebalo predimenzionirati jer bi one zbog negativna učinka na smanjivanje komponente domaće agregatne potražnje mogle imati negativan utjecaj na stopu rasta. Dakle, i s uštedama treba biti jako pažljiv. Mišljenja sam da u srednjem roku fiskalno uravnoteženje treba provoditi kroz snažniji gospodarski rast uz sporiji rast javnih izdataka, a u prvoj fazi i zamrzavanje rashodne strane. Fiskalni bi se deficit, dakle, trebao smanjivati zbog viših proračunskih prihoda u uvjetima snažnijeg rasta gospodarstva i zadržavanja sadašnjeg poreznog opterećenja.
Radi podizanja konkurentnosti najavljuje se rasterećenje troškova rada (i) kroz sustav socijalnih doprinosa. Može li to ići bez preispitivanja opsega "besplatnog" (javnog) zdravstva, visokog obrazovanja?
U europskom kontekstu zdravstvo i obrazovanje dominantno se osiguravaju u obliku javnih usluga, dok postoji i određeni (manji dio u većini EU zemalja) koji egzistira na tržišnim principima. Kvalitetno javno obrazovanje, ali i zdravstvo u određenim segmentima, te ulaganja u njih mogu pridonijeti konkurentnosti nacionalnog gospodarstva i zato treba raditi na učinkovitosti i kvaliteti tih sustava.
Ukratko, u socijalnim izdacima nema značajnijeg prostora za proračunske uštede?
Smatram da, generalno gledano, socijalni izdaci kao kategorija ne nude velik prostor za uštede, osim možda određenih mirovina po posebnim uvjetima te određenih ušteda u sustavu zdravstva. Ali velike uštede, o kojima neki političari govore u medijima, nisu moguće bez ozbiljnog narušavanja ionako narušene socijalne kohezije i ostvarene razine socijalnih standarda.
Može li se ipak govoriti o dometima ušteda 2012. godine i o čemu će to ovisiti?
U prvom redu to ovisi o budućoj vladi i konceptu gospodarskog rasta i socijalnog razvoja društva koji će promovirati. No, mogu samo ponoviti da je realno taj prostor ušteda ograničen. Primjerice, razina ostvarenih mirovina većine umirovljenika relativno je niska u mirovinskom sustavu, osim specifičnih kategorija umirovljenika čiji broj nije tako velik da bi se moglo govoriti o velikoj uštedi u sustavu. Također, nije realno, niti bi bilo dobro, smanjivati socijalnu pomoć, rodiljne naknade, dječji doplatak i naknadu za nezaposlene.
Možda je moguće provesti određene racionalizacije u sustavu zdravstva.
Koja vrsta racionalizacije u zdravstvu? I što bi se moglo preispitati u području tzv. povlaštenih mirovina?
Pa zdravstvo je prilično velik sustav i sigurno bi kvalitetnije upravljanje njime moglo rezultirati određenim uštedama, dok za uštede u području mirovina ne postoji tako veliki prostor jer broj umirovljenika koji prima mirovine prema posebnim propisima nije tako velik.
Gdje je Hrvatska u međunarodnim usporedbama kad je riječ o izdvajanjima za socijalnu zaštitu?
S udjelom tih izdataka od oko 21 posto BDP-a (2009. godine) Hrvatska za socijalnu zaštitu izdvaja znatno manje nego što je prosjek starih članica koji je 2009. godine prema Eurostatu iznosio 30,5 posto BDP-a, dok one razvijenije, primjerice Francuska, izdvajaju više od 33 posto BDP-a. Kad hrvatska izdvajanja za socijalnu zaštitu usporedimo s novim članicama Europske unije, ona su nešto viša nego u Bugarskoj ili Rumunjskoj, koje su nerazvijenije od Hrvatske, te od baltičkih zemalja, koje su slijedile koncept neoliberalnih ekonomskih reformi i svojim su režimom gospodarsko-socijalnih odnosa znatno "udaljene" od europskoga socijalnog modela. Također, Poljska i Slovačka imaju nešto niža izdvajanja, dok ona su u Češkoj približno kao u Hrvatskoj. Mađarska i Slovenija pak bilježe veća izdvajanja 2009. godine od Hrvatske. Dakle, Hrvatska se ni po čemu ne izdvaja od skupine zemalja koje su joj slične po kulturno-povijesnom naslijeđu, ali i razini razvijenosti. Stoga se nikako ne može govoriti o previsokim izdacima za socijalnu zaštitu u Hrvatskoj.
Otporan model
Kako bi prijetnje novog vala krize u eurozoni mogle utjecati na "europski socijalni model"? I što bi to posljedično značilo za nas?
Vjerojatno će ova kriza u eurozoni kratkoročno imati određene negativne utjecaje na europski socijalni model. Smatram, međutim, kako će srednjoročno i dugoročno Europa i nadalje "čuvati" svoj socijalni model, kao i dostignuća socijalne države. Za nas bi pak to moglo značiti određena preipsitivanja našeg socijalnog modela te potrebu izgradnje održivoga modela socijalne države u budućnosti. Riječ je o modelu koji balansira između potreba konkurentnosti nacionalnoga gospodarstva i vrijednosti socijalne pravednosti, jedanakosti, odnosno izgradnje održive i funkcionalne socijalne države u budućnosti.
- 23.04.2024 Vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 23.04.2024 EU tržišta OTVARANJE: Burze porasle, britanski FTSE na rekor...
- 21.04.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale treći tjedan zaredom, ka...
- 23.04.2024 Čisti vodik u EU uglavnom postoji samo na ′papiru̸...
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 19.04.2024 ZB conservative - završena početna ponuda
- 12.04.2024 PRIPAJANJE: Fond InterCapital Conservative Balanced pripojen je fondu InterCapital Balanced
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 24.04.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 22.04.2024. - OTP Invest
- 22.04.2024 Što nam tržišta govore i što se može očekivati - LXXXVI
- 16.04.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - ožujak 2024.
- 16.04.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - ožujak 2024.
- 26.04.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - ožujak 2024.
- 25.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u minusu
- 25.04.2024 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u ožujku porasla za 379,5 mln eura
- 25.04.2024 PRIPAJANJE: HPB Kratkoročni obveznički EUR pripojen HPB Kratkoročnom obvezničkom fondu
- 24.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi zeleni
- 26.04.2024 Cijene nafte porasle prema 90 dolara, američka ministrica umirila ulagače
- 26.04.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Atlantic najlikvidniji
- 26.04.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni, dobitnik u plusu više od 13 posto
- 26.04.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi skliznuli
- 26.04.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi učvrstili dobitke na tjednoj razini, promet skroman
- 26.04.2024 Uzet oglašavanja katapultirao prihod Alphabeta
- 26.04.2024 Zaba u prvom tromjesečju s dobiti od 135 milijuna eura, skok za 25 posto
- 25.04.2024 Adris grupa će isplatiti dividendu od 2,57 eura po dionici
- 25.04.2024 Ina u prvom tromjesečju s 12 milijuna eura neto dobiti
- 25.04.2024 Neto dobit 6,4 milijuna eura
- 26.04.2024 Bilo bi poželjno sva buduća izdanja obveznica ostanu na domaćem tržištu
- 26.04.2024 Na kraju ožujka u blokadi 211 tisuća građana
- 26.04.2024 Financijska imovina kućanstava u 2023. porasla za 6,2 milijarde eura
- 26.04.2024 Slabo njemačko gospodarstvo ostavlja trag i na tržištu rada
- 26.04.2024 Promet industrije u veljači porastao 2,7 posto na godišnjoj razini
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 26.04. 16:00 | 2814,85 | 9,68 |
0,35 |
|
CROBEX10* | 26.04. 16:00 | 1710,56 | 5,22 |
0,31 |
|
CROBEX10tr* | 26.04. 16:00 | 1859,53 | 5,67 |
0,31 |
|
ADRIAprime* | 26.04. 16:00 | 1887,64 | 4,45 |
0,24 |
|
CROBISTR* | 26.04. 16:31 | 173,0528 | 0,01 |
0,01 |
|
CROBIS* | 26.04. 16:31 | 96,0146 | 0,00 |
0,00 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
HPB | 224,00 € |
0,00% |
176.508,00 € |
ZABA | 16,75 € |
0,60% |
113.613,40 € |
ADRS2 | 62,00 € |
1,31% |
102.969,40 € |
ERNT | 203,00 € |
-0,49% |
92.433,00 € |
RIVP | 5,22 € |
0,38% |
88.651,38 € |
DLKV | 2,50 € |
2,46% |
85.497,02 € |
ZVCV | 24,00 € |
13,21% |
75.153,40 € |
SPAN | 44,70 € |
0,90% |
68.411,10 € |
ATGR | 56,00 € |
0,00% |
61.595,50 € |
KODT | 1.530,00 € |
-0,65% |
54.770,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.142.497,54 € |
Redovni obveznički promet: | 11.602,00 € |
Sveukupni promet: | 1.154.099,54 € |