Na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak se očekuje mirno trgovanje, jer su mnogi tržišni sudionici odsutni zbog sutrašnjeg blagdana, pa bi Crobexi mogli stagnirati nakon prošlotjednog pada uz nizak promet.

Svi analitičari koji su sudjelovali u anketi Hine očekuju danas stagnaciju Crobexa.

Crobex indeks spustio se prošli tjedan 1,86 posto, na 2.408 bodova, a Crobex10 za 1,09 posto, na 1.430 bodova.

Među sektorskim indeksima, najviše je na gubitku bila Crobexindustrija, za 1,92 posto, dok je najviše porastao Crobexkonstrukt, za 4,41 posto.

Redovni promet dionicama dosegnuo je 10,5 milijuna eura, što je za 1,8 milijuna više nego u tjednu ranije.

"Crobex indeks prošli je tjedan zabilježio prvi znatni pad nakon dugog vremena, a njegova negativna tjedna izvedba bila je ponajviše pod utjecajem pada cijene dionice Spana, a potom i Arena Hospitality grupe te Ericssona Nikole Tesle. Pritom se nastavila iznadprosječna livkidnost - protekli tjedan ostvareno je najveći promet u ovoj godini, pri čemu se prosječna dnevna likvidnost kretala oko 2,1 milijun eura, a gotovo polovina tog prometa ostvarena je dionciama Spana i Podravke", kaže Bruno Barbić, stariji analitičar u odjelu investicijske analize u Erste banci.

Ističe i da je Crobex unatoč padu i dalje na najvišoj razini od jeseni 2008. godine te je od početka godine u plusu za 21 posto, nadmašujući izvedbu većine svjetskih burzovnih indeksa.

"Vjerujem da bi se aktivnost investitora ovoga tjedna mogla ′stanjiti′ u odnosu na zaista velike volumene tgovanja prošli tjedan, zbog sutrašnjeg blagdana, a moguće je i da će investitori, baš kao i oni na inozemnim burzama, malo zastati da bi procijenili svoje portfelje", naveo je Barbić

Najlikvidnija je prošli tjedan bila dionica Podravke, s 3,5 milijuna eura prometa. Cijena joj se spustila s rekordne razine u tjednu ranije za 1,16 posto, na 127,5 eura.

Dionicom Spana ostvareno je 2,27 milijuna kuna prometa, a cijena joj je potonula čak 15,76 posto, na 55,6 eura, pa je bila najveća gubitnica.

U fokusu investitora bile su i bankarske dionice. Dionicom HPB-a ostvareno je gotovo milijun eura prometa, a cijena joj je porasla 3,72 posto, dok je dionicom Zagrebačke banke bilo ostvareno 928 tisuća eura prometa, a cijena joj je pala 2,21 posto, na 13,3 eura.

Bankarske dionice bile su u fokusu poteklog tjedna nakon što je talijanska vlada u utorak neočekivano odlučila da će oporezivati ovogodišnju prekomjernu dobit velikih banaka sa 40 posto i preusmjeriti tako prikupljeni novac, otprilike 3 milijarde eura, u smanjivanje poreza i za pomoć ljudima koji uzimaju hipotekarni kredit za prvu nekretninu.

Budući je to u utorak izazvalo velike prodaje bankarskih dionica u eurozoni, ponajviše talijanskih, ministarstvo financije do kraja dana pojasnilo je da će maksimalni iznos koji će banke morati platiti na ime tog poreza biti ograničen na 0,1 posto vrijednosti imovine.

Nakon što je Italija najavila uvođenje dodatnog jednokratnog poreza na dobit banaka, Ministarstvo financija kazalo je za Hinu u srijedu da analizira situaciju te da razmatra niz mjera iz područja porezne politike.

Uz dionicu Spana, znatnija gubitnica bila je ii dionica Istarske kreditne banke Umag, s padom cijena za 7,07 posto, na 368 eura.

Najveća dobitnica među likvidnijima bila je dionica Ingre, s rastom cijene za 7,84 posto, na 3,3 eura.

Na većini svjetskih burzi indeksi su prošloga tjedna pali. I dok je njujorški Dow Jones ojačao je prošloga tjedna 0,6 posto, na 35.281 bod, S&P 500 oslabio je 0,3 posto, na 4.464 boda. Istodobno, Nasdaq indeks spustio se 1,9 posto, na 13.644 boda. Oba indeksa zabilježila su po prvi put u ovoj godini pad dva tjedna zaredom.

Na europskim burzama, londonski FTSE indeks skliznuo je 0,53 posto, na 7.524 boda, a frankfurtski DAX za 0,74 posto, na 15.832 boda, dok je pariški CAC ojačao 0,34 posto, na 7.340 bodova.

"Kompanije su nastavile objavljivati poslovne rezultate za drugi kvartal, a trgovanje je bilo i pod utjecajem makroekonomskih objava, prije svega podataka o američkoj inflaciji i nezaposlenosti, koji sugeriraju da bi Fed mogao stati sa ciklusom zaoštravanja kamatnih stopa, a pred kraj prvog tromjesečja 2024. započeti i s njihovim snižavanjem", navodi Barbić.

Kako dodaje, investitore brine i gospodarsko usporavanje u Kini, dok je na cijene dionica banaka negativno utjecala neočekivana najava jednokratnog poreza na dobit talijanskih banaka od 40 posto.

"S druge strane, turistički i sektor luksuznih proizvoda imali su najbolji performans nakon što je Kina ukinula restrikcije na još jednu skupinu zemalja za grupna turistička putovanja svojih građana u inozemstvo", zaključio je Barbić.