- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street dosegnuo rekordne razine, europski ulagači oprezniji
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
BURZE, DIONICEObjavljeno: 08.12.2006
NIS najveći po prihodima, Ina po dobiti, a Petrol najefikasniji
Podijeli sadržaj: | ||||
Najvjerojatniji je scenarij da će nastati dvije grupacije: s jedne strane Petrol u partnerstvu s Lukoilom i možda Gazpromom natjecat će se za kupnju NIS-a, a s druge strane Mol i Ina nuditi će protutežu na tržištu nabave i distribucije naftnih derivata.
Kotacija Ine bila je popraćena velikim zanimanjem ulagača kakav Zagrebačka burza još nije doživjela. To je, smatraju stručnjaci, samo pokazatelj važnosti naftne industrije u regiji. Bivša Jugoslavija je na strateškim područjima težila samodovoljnoj energetskoj opskrbi, i to ne samo države kao cjeline nego federativnih sastavnica. Tako su se nakon Drugog svjetskog rata oblikovale tri organizacije koje su na svojim područjima imale vladajući tržišni položaj. S obzirom na strateški značaj opskrbe energijom, razumljivo je da u sva tri poduzeća država igra važnu ulogu te da postupak privatizacije ide vrlo polako.
Zanimljivo je to da se nijedno od tri poduzeća nije uspjelo razviti u samostalnu kompaniju koja bi imala jači utjecaj na području regije. Logična je želja svake države da njezina glavna naftna grupacija bude neovisna i sa širokim okrugom vlasti. Najbliže tomu upravo je Ina ako uspiju njezine težnje pridruživanja mađarskom Molu. Sva tri poduzeća, međutim, imaju zajedničko da traže strateškog partnera s kojim bi nastavile svoj daljnji razvoj. Među trima poduzećima je NIS (Naftna industrija Srbije) najveća grupacija prema ostvarenim prihodima, Ina ostvaruje najveću dobit, a Petrol prednjači prema pokazateljima učinkovitosti. Petrol je bio prvi koji je započeo s postupkom privatizacije jer su njegove dionice još 1997. bile uvrštene na burzu. Stoga je nepravedno da ga stavljaju u kontekst s ostalim naftnim poduzećima u regiji. Petrol je također jedini između triju poduzeća koji nema vlastitih mogućnosti crpljenja nafte, ali ni mogućnosti vlastite opskrbe naftnim derivatima. Petrol je prije svega trgovac naftnim derivatima kojima trguje na tranzitno vrlo važnom području. Društvo je uspjelo postići djelomičnu racionalizaciju poslovanja. Petrol je uspio ostvariti mrežu benzinskih servisa u susjednim državama, no nije uspio u pridobivanju rafinerije sa zadovoljavajućim kapacitetima koje bi omogućavale rentabilnu proizvodnju. Taj neuspio pokušaj kupnje bio je jedan od razloga smjene bivše uprave. Posljednji predstavljeni strateški plan je još svjež i prema njemu se društvo mijenja u svojevrsni energetski holding koji bi u široj regiji skrbio za distribuciju svih vrsta energetskih sirovina uz plin i električnu energiju. Najbliže postavljenim ciljevima nalazi se područje opskrbe naftnim derivatima gdje Petrol i Lukoil žele osnovati zajedničko poduzeće gdje će se na okupu naći Petrolove benzinske crpke te srpskog Beopetrola čiji je Lukoil većinski vlasnik. Zajedničko poduzeće bi imalo regionalno vrlo vrijednu mrežu crpki, a zanimljiv je podatak da taj broj žele udvostručiti u sljedećih pet godina. Budući da Petrol želi kupiti i rafineriju, Lukoil i Petrol vjerojatno će se natjecati za udio u preuzimanju NIS-a.
NIS je poduzeće koje svoj razvoj ostvaruje preradom naftnih derivata. “Zaslugom” NATO-a društvo je posljednjih godina obnovilo dvije rafinerije strateški vrlo dobro postavljene – na Dunavu i željezničkoj stanici, te se na taj način distribucija može vršiti po cijeloj Europi. Obje su rafinerije povezane Jadranskim naftovodom s riječkom lukom od kuda se najviše sirovina i nabavlja. Društvo ima oko 2100 crpki diljem Srbije, no njihova prodaja u usporedbi s Inom i Petrolom nije baš zadovoljavajuća. Razlog za skromne rezultate treba tražiti u nedovoljno uređenom srpskom tržištu naftnih derivata. NIS ima još samo nekoliko aktivnih naftnih bušotina i zalihe plina od prije, a tek je krajem prošle godine dobio pravno uređen status te je jedini koji još nije izlistan na burzi. Srbija je međutim najavila privatizaciju, no sam postupak i pojedinosti o tome nisu još poznati. Prema svojim kapacitetima prerade nafte, NIS se može usporediti s Inom, no kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni. Vrlo je vjerojatno da će u budućnosti društvo preuzeti neki ruski naftni gigant pri čemu nije isključena ni podjela društva na nekoliko djelova: naftni dio (crpljenje i prerada), crpke i distribucija plina te distribucija naftnih derivata. Podjela bi se mogla provesti i prije, ali i nakon privatizacije društva jer je očito kako se potencijalni kupci interesiraju za različite specifične dijelove društva. Ina je, kako je poznato, prošli tjedan uvrstila dionice na Londonsku i Zagrebačku burzu. U usporedbi s NIS-om ima nešto veće kapacitete za preradu nafte, a za razliku od srpskog giganta traži mogućnosti vađenja nafte i izvan područja panonske nizine. Crpljenje naftnih derivata ni za jedno od društava ne predstavlja vitalni izvor prihoda. Ina pak ima više postrojenja od Petrola, no na njima gotovo upola manje derivata. Razlog za manju iskorištenost treba tražiti u jeftinijoj tranzitnoj niši Slovenije te nižim cijenama benzina u Sloveniji s obzirom na susjedne zemlje. Međutim, za razliku od Petrola i NIS-a, Ina je svog strateškog partnera pronašla u mađarskom Molu i o tom partnerstvu ovisi njezin daljnji razvoj. Ina ima strateški vrlo dobro postavljene rafinerije i dominantan tržišni udio u Hrvatskoj. Zajedno s Molom može postati jako regionalno prerađivačko i distribucijsko poduzeće koje će konkurirati jačim igračima iz Rusije. Neovisnost o ruskim gigantima u ključnom se trenutku može pokazati kao prednost, kako u cilju pridobivanja novih poslova na području šire regije tako i sa strane strateških interesa Hrvatske i Mađarske. Ina i Mol mogli bi konačno pripomoći uravnoteženoj opskrbi naftnim derivatima u široj regiji.
Sudeći prema činjenicama, najvjerojatniji scenarij je onaj po kojemu u regiji nastaju dvije velike grupacije: s jedne strane će se Petrol u partnerstvu s Lukoilom i možda Gazpromom natjecati za kupnju NIS-a čime bi bio osnovan jak energetski holding pod vrlo jakim ruskim utjecajem, a s druge strane Mol i Ina će usklađenom kombinacijom nuditi protutežu na tržištu nabave i distribucije naftnih derivata ako Mol također ne dođe u ruke ruskim gigantima. Vrlo je važno stoga kako će se razvijati partnerstvo Mola i Ine. Molu je Ina dosada bila važna kao unosan dobavljač derivata, ali sve će biti važnija uspješna integracija oba poduzeća.
izvor: www.poslovni.hr
Kotacija Ine bila je popraćena velikim zanimanjem ulagača kakav Zagrebačka burza još nije doživjela. To je, smatraju stručnjaci, samo pokazatelj važnosti naftne industrije u regiji. Bivša Jugoslavija je na strateškim područjima težila samodovoljnoj energetskoj opskrbi, i to ne samo države kao cjeline nego federativnih sastavnica. Tako su se nakon Drugog svjetskog rata oblikovale tri organizacije koje su na svojim područjima imale vladajući tržišni položaj. S obzirom na strateški značaj opskrbe energijom, razumljivo je da u sva tri poduzeća država igra važnu ulogu te da postupak privatizacije ide vrlo polako.
Zanimljivo je to da se nijedno od tri poduzeća nije uspjelo razviti u samostalnu kompaniju koja bi imala jači utjecaj na području regije. Logična je želja svake države da njezina glavna naftna grupacija bude neovisna i sa širokim okrugom vlasti. Najbliže tomu upravo je Ina ako uspiju njezine težnje pridruživanja mađarskom Molu. Sva tri poduzeća, međutim, imaju zajedničko da traže strateškog partnera s kojim bi nastavile svoj daljnji razvoj. Među trima poduzećima je NIS (Naftna industrija Srbije) najveća grupacija prema ostvarenim prihodima, Ina ostvaruje najveću dobit, a Petrol prednjači prema pokazateljima učinkovitosti. Petrol je bio prvi koji je započeo s postupkom privatizacije jer su njegove dionice još 1997. bile uvrštene na burzu. Stoga je nepravedno da ga stavljaju u kontekst s ostalim naftnim poduzećima u regiji. Petrol je također jedini između triju poduzeća koji nema vlastitih mogućnosti crpljenja nafte, ali ni mogućnosti vlastite opskrbe naftnim derivatima. Petrol je prije svega trgovac naftnim derivatima kojima trguje na tranzitno vrlo važnom području. Društvo je uspjelo postići djelomičnu racionalizaciju poslovanja. Petrol je uspio ostvariti mrežu benzinskih servisa u susjednim državama, no nije uspio u pridobivanju rafinerije sa zadovoljavajućim kapacitetima koje bi omogućavale rentabilnu proizvodnju. Taj neuspio pokušaj kupnje bio je jedan od razloga smjene bivše uprave. Posljednji predstavljeni strateški plan je još svjež i prema njemu se društvo mijenja u svojevrsni energetski holding koji bi u široj regiji skrbio za distribuciju svih vrsta energetskih sirovina uz plin i električnu energiju. Najbliže postavljenim ciljevima nalazi se područje opskrbe naftnim derivatima gdje Petrol i Lukoil žele osnovati zajedničko poduzeće gdje će se na okupu naći Petrolove benzinske crpke te srpskog Beopetrola čiji je Lukoil većinski vlasnik. Zajedničko poduzeće bi imalo regionalno vrlo vrijednu mrežu crpki, a zanimljiv je podatak da taj broj žele udvostručiti u sljedećih pet godina. Budući da Petrol želi kupiti i rafineriju, Lukoil i Petrol vjerojatno će se natjecati za udio u preuzimanju NIS-a.
NIS je poduzeće koje svoj razvoj ostvaruje preradom naftnih derivata. “Zaslugom” NATO-a društvo je posljednjih godina obnovilo dvije rafinerije strateški vrlo dobro postavljene – na Dunavu i željezničkoj stanici, te se na taj način distribucija može vršiti po cijeloj Europi. Obje su rafinerije povezane Jadranskim naftovodom s riječkom lukom od kuda se najviše sirovina i nabavlja. Društvo ima oko 2100 crpki diljem Srbije, no njihova prodaja u usporedbi s Inom i Petrolom nije baš zadovoljavajuća. Razlog za skromne rezultate treba tražiti u nedovoljno uređenom srpskom tržištu naftnih derivata. NIS ima još samo nekoliko aktivnih naftnih bušotina i zalihe plina od prije, a tek je krajem prošle godine dobio pravno uređen status te je jedini koji još nije izlistan na burzi. Srbija je međutim najavila privatizaciju, no sam postupak i pojedinosti o tome nisu još poznati. Prema svojim kapacitetima prerade nafte, NIS se može usporediti s Inom, no kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni. Vrlo je vjerojatno da će u budućnosti društvo preuzeti neki ruski naftni gigant pri čemu nije isključena ni podjela društva na nekoliko djelova: naftni dio (crpljenje i prerada), crpke i distribucija plina te distribucija naftnih derivata. Podjela bi se mogla provesti i prije, ali i nakon privatizacije društva jer je očito kako se potencijalni kupci interesiraju za različite specifične dijelove društva. Ina je, kako je poznato, prošli tjedan uvrstila dionice na Londonsku i Zagrebačku burzu. U usporedbi s NIS-om ima nešto veće kapacitete za preradu nafte, a za razliku od srpskog giganta traži mogućnosti vađenja nafte i izvan područja panonske nizine. Crpljenje naftnih derivata ni za jedno od društava ne predstavlja vitalni izvor prihoda. Ina pak ima više postrojenja od Petrola, no na njima gotovo upola manje derivata. Razlog za manju iskorištenost treba tražiti u jeftinijoj tranzitnoj niši Slovenije te nižim cijenama benzina u Sloveniji s obzirom na susjedne zemlje. Međutim, za razliku od Petrola i NIS-a, Ina je svog strateškog partnera pronašla u mađarskom Molu i o tom partnerstvu ovisi njezin daljnji razvoj. Ina ima strateški vrlo dobro postavljene rafinerije i dominantan tržišni udio u Hrvatskoj. Zajedno s Molom može postati jako regionalno prerađivačko i distribucijsko poduzeće koje će konkurirati jačim igračima iz Rusije. Neovisnost o ruskim gigantima u ključnom se trenutku može pokazati kao prednost, kako u cilju pridobivanja novih poslova na području šire regije tako i sa strane strateških interesa Hrvatske i Mađarske. Ina i Mol mogli bi konačno pripomoći uravnoteženoj opskrbi naftnim derivatima u široj regiji.
Sudeći prema činjenicama, najvjerojatniji scenarij je onaj po kojemu u regiji nastaju dvije velike grupacije: s jedne strane će se Petrol u partnerstvu s Lukoilom i možda Gazpromom natjecati za kupnju NIS-a čime bi bio osnovan jak energetski holding pod vrlo jakim ruskim utjecajem, a s druge strane Mol i Ina će usklađenom kombinacijom nuditi protutežu na tržištu nabave i distribucije naftnih derivata ako Mol također ne dođe u ruke ruskim gigantima. Vrlo je važno stoga kako će se razvijati partnerstvo Mola i Ine. Molu je Ina dosada bila važna kao unosan dobavljač derivata, ali sve će biti važnija uspješna integracija oba poduzeća.
izvor: www.poslovni.hr
- 16.05.2024 Scholz upozorava na protekcionizam nakon američkih carina Ki...
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlik...
- 16.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi zeleni treći dan zaredom, ZABA najlikvidn...
- 16.05.2024 Brži pad japanskog BDP-a mogao bi odgoditi podizanje kamatni...
- 16.05.2024 Europa hitno treba povećati otpornost na katastrofe i klimat...
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar oslabio prema košarici valuta, euro ojačao
- 19.05.2024 TJEDNI PREGLED: Wall Street dosegnuo rekordne razine, europski ulagači oprezniji
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 17.05. 16:00 | 2825,63 | 3,29 |
0,12 |
|
CROBEX10* | 17.05. 16:00 | 1703,34 | -2,51 |
-0,15 |
|
CROBEX10tr* | 17.05. 16:00 | 1879,24 | -2,74 |
-0,15 |
|
ADRIAprime* | 17.05. 16:00 | 1945,51 | 11,01 |
0,57 |
|
CROBISTR* | 17.05. 16:31 | 174,1221 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 17.05. 16:31 | 96,4749 | 0,02 |
0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
DLKV | 2,56 € |
7,56% |
394.942,66 € |
ADRS2 | 61,00 € |
0,33% |
247.075,60 € |
ERNT | 208,00 € |
0,48% |
110.956,00 € |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
95.883,00 € |
RIVP | 5,14 € |
0,00% |
67.624,90 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
56.707,00 € |
ZABA | 17,90 € |
1,70% |
45.850,45 € |
7BET | 14,45 € |
1,33% |
38.698,70 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,00% |
29.570,00 € |
KODT2 | 1.540,00 € |
0,65% |
29.270,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.238.623,66 € |
Redovni obveznički promet: | 4.997,68 € |
Sveukupni promet: | 1.547.706,34 € |