Na europskim se burzama u petak ujutro trguje oprezno jer ulagači ne žele riskirati, s obzirom da će središnje banke zbog visoke inflacije i dalje podizati kamatne stope, što će usporiti gospodarski rast.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati gotovo nepromijenjen u odnosu na jučer, kada je pao.

Jutros je londonski FTSE indeks oslabio 0,06 posto, na 7.465 bodova, a pariški CAC 0,07 posto, na 6.513 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,07 posto, na 13.924 boda.

A na azijskim su burzama cijene dionica pale, nakon dva dana rasta. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu 1 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio oko 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,3 i 1,8 posto.

Na kineskim su burzama cijene dionica pale zbog rasta broja oboljelih od covida-19, nakon što su vlasti olabavile restriktivne mjere.

Analitičari kažu da je ukidanje tih mjera dugoročno dobro za gospodarski rast, ali da će idući mjeseci biti vrlo izazovni i na zdravstvenom i na gospodarskom frontu.

Japanski Nikkei indeks pod pritiskom je, pak, zbog podatka da je temeljna stopa inflacije u Japanu u studenome dosegnula 3,7 posto na anualiziranoj razini, novu najvišu razinu u 40 godina.

To potvrđuje očekivanja da će iduće godine japanska središnja banka nastaviti ukidati poticajne gospodarske mjere. Taj proces već je započela ovoga tjedna, kada je olabavila kontrolu nad prinosima na obveznice.

Loše na azijska tržišta utječe i jučerašnji oštri pad Wall Streeta. Dow Jones oslabio je 1,05 posto, dok je S&P 500 skliznuo 1,45, a Nasdaq indeks 2,2 posto.

Posljedica je to i dalje snažnog rasta američkog gospodarstva jer bi zbog toga Fed mogao povećati kamate na više razine nego što se očekivalo.

Naime, konačna procjena pokazala je da je u trećem tromjesečju bruto domaći proizvod (BDP) porastao 3,2 posto na anualiziranoj razini, više nego što je prvotno procijenjeno.

Podaci s tržišta rada pokazali su, pak, da je prošloga tjedna broj zahtjeva za pomoć nezaposlenima porastao na 216.000, manje od očekivanih 222.000.

Ti podaci pokazuju da su gospodarstvo i tržište rada i dalje vrlo snažni, što će i dalje podržavati visoku inflaciju.

To, pak, znači da bi Fed mogao povećati kamate na više razine nego što se očekivalo i da bi se na tim razinama mogle zadržati dulje nego što se očekivalo.

„Snažni gospodarski pokazatelji navest će Fed da zadrži nogu na gospodarskoj kočnici i nastavi zaoštravati monetarnu politiku. A to znači da postoji rizik da se s povećanjem kamata pretjera, što bi se snažno odrazilo na gospodarstvo", objašnjava Liz Ann Sonders, strateginja u tvrtki Charles Schwab.

I dok ove godine solidno raste, iduće bi gospodarstvo moglo uroniti u recesiju.

„Tržište prelazi iz faze zabrinutosti oko toga koliko će Fed povećati kamate u fazu zabrinutosti u vezi recesije iduće godine u SAD, ali vjerojatno i globalno. A to znači i da su procjene zarada kompanija za iduću godinu previsoke", kaže Matt Stucky, portfelj menadžer u tvrtki Northwestern Mutual Wealth Management Company.