Na europskim se burzama u srijedu ujutro trguje oprezno jer su ulagače zabrinuli pad cijena dionica na Wall Streetu i slabi pokazatelji iz kineskog gospodarstva.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,2 posto, oslabivši četvrti dan zaredom.

Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,23 posto, na 7.538 bodova, dok je frankfurtski DAX oslabio 0,15 posto, na 14.329 bodova, a pariški CAC 0,01 posto, na 6.687 bodova.

I na azijskim su burzama cijene dionica pale. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 9,30 sati u minusu oko 0,5 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,7 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,4 i 3,2 posto.

Na samom početku jutrošnjeg trgovanja kineske su burze znatno porasle jer su vlasti najavile konferenciju za novinare, pa se očekuje daljnje popuštanje restriktivnih covid mjera u Kini.

No, kasnije su ti dobici splasnuli jer je ulagače pokolebao znatno veći nego što se očekivao pad u međunarodnoj trgovini.

Zbog slabljenja inozemne potražnje i domaćih covid mjera, kineski izvoz pao je u studenome 8,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je uvoz potonuo 10,6 posto.

To pokazuje da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dalje usporava.

Ulagače je obeshrabrio i jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones skliznuo je 1 posto, dok je S&P 500 pao 1,4, a Nasdaq indeks 2 posto.

Posljednjih dana na najvećoj svjetskoj burzi vlada nesigurnost jer se ulagači plaše da američko gospodarstvo iduće godine neće izbjeći recesiju, s obzirom na Fedovo agresivno povećanje kamata u ovoj godini.

Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chasea, kazao je jučer da će inflacija oslabiti kupovnu moć stanovništva i da vjerojatno slijedi blaga recesija, dok analitičari Bank of America procjenjuju da u idućoj godini slijede tri kvartala blagog pada gospodarstva.

To su samo posljednje u nizu procjena da američkom gospodarstvu slijedi recesija. Pitanje je samo hoće li biti plitka ili nešto dublja.

Posljedica je to visoke inflacije zbog čega Fed od početka godine agresivno povećava ključne kamatne stope.

Nakon serije povećanja kamata za 0,75 postotnih bodova, na tržištu se procjenjuje da će čelnici središnje banke na sjednici idućega tjedna podignuti kamate za 0,50 postotnih bodova.

Očekivanja o usporavanju rasta kamata potaknula su rast S&P 500 indeksa u listopadu i studenome za gotovo 14 posto, no prema posljednjim gospodarskim pokazateljima, popuštanje inflacijskih pritisaka ne ide tako brzo kako su se ulagači nadali.

„Optimizam koji je posljednjih mjeseci poticao Wall Street je splasnuo. Trenutno je tržište u tranziciji - dosad su ulagače zabrinjavale visoka inflacija i kamatne stope, a sada ih zabrinjava usporavanje rasta gospodarstva i pad zarada kompanija", objašnjava Shane Oliver, strateg u tvrtki AMP.

Tim više što su i dalje otvorena ključna pitanja: do koje će razine Fed povećati kamate - na 4,75 ili 5,00 posto - i koliko će se dugo zadržati na tim razinama.

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.