Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je skliznuo 0,3 posto, na 89,396 bodova, najniže razine od 20. veljače. U srijedu je oslabio 0,65 posto, što je bio njegov drugi najveći dnevni gubitak od početka godine.

Na sličnom je postotnom gubitku jutros američka valuta bila i prema japanskoj, skliznuvši na 105,74 jena. Istodobno, eurom se trgovalo po 1,2366 dolara, što znači da je ojačao 0,24 posto u usporedbi s prethodnim zatvaranjem.

Američki Fed u srijedu je očekivano podigao kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, na 1,75 posto. Istodobno, signalizirao je još dva povećanja u ovoj godini, dakle ukupno tri, što je manje od četiri puta koliko su očekivali ulagači.

Osim toga, američku je valutu pritisnulo novo zaoštravanje retorike vezane za trgovinu. Kina je, naime, optužila SAD da "opetovano zlorabi" trgovinske prakse uvođenjem carina vrijednih čak 60 milijardi dolara na uvoz iz Kine. a čija se objava očekuje tijekom dana.

"Fedovo podizanje kamatnih stopa u tri navrata u ovoj godini, pa čak i u četiri, ne bi bilo posebno veliko iznenađenje za valutna tržišta, koja očekuju da će Fed nastaviti s normalizacijom monetarne politike", kazao je Shin Kadota, valutni analitičar u banci Barclays.

"S druge strane, tržištima i dalje ostaje prostora da računaju i s normalizacijom monetarne politike u drugim gospodarstvima. Potrebna su velika iznenađenja da bi dolar ojačao, a što Fedova sjednica nije omogućila", dodao je Kadota.

U fokusu je danas i sjednica britanske središnje banke Bank of England (BoE). Tržišne će sudionike zanimati kakve će poteze BoE signalizirati, posebno u kontekstu nedavno objavljenih podataka o tamošnji, plaćama koji su zacementirali očekivanja o rastu kamatnih stopa već u svibnju.

Funta je u takvim okolnostima dodatno ojačala prema dolaru, nakratko dosegnuvši 1,4171 dolara, najvišu razinu u gotovo sedam tjedana.