Cijene nafte kliznule su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema razini od 52 dolara, pritisnute dobitonosnim prodajama i oporavkom dolara koji je prigušio potražnju.

Na londonskom je tržištu cijena barela pala 46 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 52,05 dolara. Nakratko je poskočila na najvišu razinu u ovoj godini od 52,86 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 34 centa nižoj cijeni, od 50,89 dolara. Nakratko je također dosegnula najvišu razinu u ovoj godini, od 51,67 dolara.

"Ako se osvrnete na tjedan koji je iza nas... vidjet ćete da je roba crpila podršku iz valutnih tečajeva, dionica i tržišta u nastajanju. Sada svjedočimo zaokretu", tumači analitičar SEB-a Bjarne Schieldrop.

Osim dobitonosnih prodaja kojima su ulagači odlučili unovčiti skok cijiena, dodatni je pritisak generirao oporavak američkog dolara nakon što je u srijedu kliznuo na najnižu razinu prema košarici valuta u pet tjedana. Jači dolar prigušuje potražnju za naftom jer slabi kupovnu moć imatelja ostalih valuta.

Značajniji pad cijena zakočilo je pak izvješće američke vlade koje je pokazalo pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu za 3,23 milijuna barela. Potporu su pružili i zastoji u opskrbi iz Nigerije i Kanade.

Tako u savjetodavnoj tvrtki Energy Aspects procjenjuju da je kanadska proizvodnja u svibnju i lipnju smanjena za ukupno 29 milijuna barela "nakon što se uzmu u obzir radovi u razdoblju prije izbijanja požara i uz pretpostavku o stopi iskorištenosti kapaciteta prije požara od 85 posto (prosjeka u 2015. godini)".

U Nigeriji su militanti iz skupine Osvetnici iz delte Nigera u srijedu odbili ponudu o pregovorima s vladom kako bi se prekinuli napadi na naftnu infrastrukturu.

Odvojeno je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) objavila da je referentna cijena barela košarice njezine nafte u srijedu iznosila 47,76 dolara, što znači da je pala za 1,13 dolara u odnosu na prethodni trgovinski dan.