Na azijskim se burzama u utorak trguje oprezno dok ulagači analiziraju podatke o kineskom bruto domaćem proizvodu (BDP) i špekuliraju o daljnjim poticajima gospodarstvu, čiji se rast znatno usporava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,2 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 0,6 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Južnoj Koreji porasle između 0,2 i 0,9 posto. U Hong Kongu su, pak, pale 1,9 posto.

Pad Hang Seng indeksa posljedica je pritiska na tehnološki sektor, nakon što su kineske regulatorne vlasti uvele nove restriktivne mjere u vezi tog sektora.

Na ostalim se burzama, pak, trguje oprezno, dok ulagači analiziraju makroekonomske podatke iz najvećeg gospodarstva u regiji.

Jutros je objavljeno da je kineski BDP u prvom tromjesečju porastao 4,8 posto na godišnjoj razini, što je više od očekivanja analitičara, ali manje od 5,5 posto, koliki rast ove godine ciljaju kineske vlasti.

Još su više ulagače zabrinuli podaci o rastu nezaposlenosti u velikim gradovima, a padu potrošnje u trgovini na malo u ožujku za 3,5 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je znatno veći pad nego što se očekivalo.

Zbog usporavanja rasta gospodarstva, u petak je kineska središnja banka smanjila stopu izdvajanja obveznih rezervi, čime je bankama oslobodila oko 80 milijardi dolara za kreditiranje građana i gospodarstva.

No, mnogi smatraju da to neće biti dovoljno kako bi se preokrenulo oštro usporavanje rasta gospodarstva. Tim više što vlasti inzistiraju na politici nulte tolerancije koronavirusa, pa su spremne ′zatvoriti′ čak i Šangaj, financijsko središte s 26 milijuna stanovnika, kako bi spriječile širenje tog virusa.

„Očekujemo dodatne poticaje, prvenstveno više ulaganja u infrastrukturu, snažniji rast kreditiranja i popuštanje nekretninske politike. No, ne vidi se da vlasti čine ′sve što mogu′ kako bi postigle rast gospodarstva od 5,5 posto, niti se vidi popuštanje stege u vezi covid politike", kaže Wang Tao, direktor u UBS Investment Bank Research.

Tržišta bez jasnog smjera

Ulagači su suzdržani i zbog jučerašnjeg blagog, ali ipak pada Wall Streeta. Na najvećoj svjetskoj burzi i dalje vlada nestabilnost, kao i proteklih tjedana, što je ponajviše posljedica očekivanja da će američka središnja banka zbog visoke inflacije agresivno povećati kamatne stope.

Idućih dana u fokusu ulagača bit će financijski rezultati kompanija koji bi mogli pokazati kako su visoka inflacija i rat u Ukrajini utjecali na poslovanje kompanija.

Tako se, među ostalim, očekuju kvartalna izvješća Netflixa, Tesle, Johnson & Johnsona i IBM-a.

„Tržište traži neki smjer. Hoće li ga usmjeriti poslovni rezultati? Možda. No, sveobuhvatniji čimbenici bit će i dalje pitanje što će Fed poduzeti u vezi kamata i inflacije i kako će na kinesko gospodarstvo utjecati politika nulte tolerancije koronavirusa", kaže Jack Janasiewicz, portfelj menadžer u tvrtki Natixis Investment Managers.

Posljednjih tjedana tržište je pod pritiskom zbog visoke inflacije u SAD-u i bojazni da će Fed povećati ključne kamatne stope agresivnije nego što se očekivalo.

Kako bi suzbio inflaciju, koja se kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je na sjednici u ožujku povećao kamate po prvi put od 2018. godine, za 0,25 postotnih bodova, a već u svibnju vjerojatno će ih povećati za daljnjih 0,50 postotnih bodova.

Dolar snažan, cijene nafte blago pale

A na valutnim se tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta kreće na najvišim razinama u dvije godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 100,82 boda, nakon što je jučer dosegnuo 100,86 bodova.

Jutros je tečaj dolara prema japanskoj valuti ojačao 0,37 posto, na 127,44 jena, novu najvišu razinu u 20 godina.

Cijena eura kreće se, pak, oko 1,0766 dolara, nedaleko najniže razine u dvije godine od 1,0756 dolara, na koju je skliznula prošloga tjedna.

A cijene nafte izgubile su dio jučerašnjih dobitaka. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,31 posto, na 112,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,38 posto, na 107,80 dolara.