Inicijalna javna ponuda (IPO) dionica Žito Grupe, u kojoj je prikupljeno 130 milijuna eura, najveći je hrvatski IPO kompanije u privatnom vlasništvu, u kojem su građani, njih oko 4.500, sudjelovali s 52 milijuna eura, istaknuto je u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi (ZSE) u povodu uvrštenja i početka trgovanja dionicom te tvrtke.

Na Službeno tržište Zagrebačke burze uvršteno je ukupno 25.607.675 redovnih dionica. Prethodno je u uspješno provedenom IPO-u ulagateljima alocirano 6.403.950 dionica, po konačnoj cijeni po dionici od 20,30 eura.

Uvrštenje dionica Žita na ZSE i početak službenog trgovanja simboličkom zvonjavom burzovnim zvonom obilježili su predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić i predsjednik Uprave Žito grupe Marko Pipunić, koji je ocijenio da je ovo najbolja poslovna odluka za budućnost Žita. Rekao je i da od danas poslovodstvo te kompanije ima puno veću odgovornost, s obzirom i na brojne male i institucionalne ulagače, pa tako i činjenicu da su u suvlasništvo ušla dva mirovinska fonda.

Nada se da će odluka Žita o izlasku na burzu potaknuti i druge hrvatske kompanije da učine isto i "izađu iz komfora obiteljskih tvrtki".

Na pitanje novinara je li Žito i dalje zainteresirano za pojedine kompanije iz sastava Fortenova grupe, s obzirom na lanjsku ponudu za preuzimanje poljoprivrednog poslovanja te kompanije, Pipunić je rekao da su tada procijenili da bi to preuzimanje imalo sinergijski učinak, a da će i budućnosti, ukoliko bude "kompatibilnih" poslovnih prilika, uključujući i tvrtke iz portfelja Fortenove, iskazati svoj interes. "Ne samo u Hrvatskoj nego i malo šire", dodao je.

"U IPO smo željeli uključiti što više malih ulagatelja"

Žito Grupa je putem IPO-a prikupila 130 milijuna eura novog kapitala, uz sudjelovanje više od 300 radnika, više od 4.100 malih ulagatelja i 27 kvalificiranih ulagatelja. Član Uprave za financije Žito grupe Jozo Ljubičić je izjavio da su od početka željeli uključiti što više malih ulagatelja, iako bi im bilo lakše da su dionice ponudili samo institucionalnim investitorima.

U kompaniji su ugodno iznenađeni odazivom, pri čemu je Ljubičić iznio podatak da se od ukupno prikupljenih sredstava, čak 52 milijuna eura odnosi na ulaganja građana, koji dolaze iz svih krajeva Hrvatske.

Poručio je i da je namjera IPO-a investiranje u Slavoniju, što uključuje i novu tvornicu stočne hrane, proširenje kapaciteta uljare i pršutane, kao i nove svinjogojske farme, što bi trebalo rezultirati i povećanjem samodostatnosti Hrvatske u proizvodnji svinjskog mesa.

Ocijenio je i da se Zagreb ovim izdanjem pozicionira kao regionalno financijsko središte, s obzirom da od burzi srednje i jugoistočne Europe koje su najavile povezivanje, IPO ove veličine su imali jedino Poljaci i Rumunji, dok nije zabilježen na mađarskom, slovenskom, slovačkom, makedonskom i bugarskom tržištu kapitala.

Primorac se nada da će primjer Žita slijediti i druge domaće tvrtke

Uvrštenje dionica Žita na domaću burzu došao je podržati i potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac, ocijenivši da je ovo izdanje još jedan pokazatelj rasta i razvoja domaćeg tržišta kapitala, pri čemu se i on nada da će primjer Žita slijediti i druge domaće tvrtke.

Obol izdanju je dala i aplikacija e-riznica koju je za Ministarstvo financija razvila Fina, pri čemu je oko pola malih ulagatelja dionice upisalo putem te platforme. Primorac je rekao da je ona primarno razvijena za izdavanje državnih vrijednosnih papira, no naravno da je na raspolaganju i svim drugim izdavateljima, čime se olakšava pristup tržištu kapitala.

Istaknuo je da Žito dolazi iz "srca Slavonije" te predstavlja snažnu poruku da u njoj još postoji znanja, sposobnosti i kvalitetnih ljudi koji su spremni na ovako velike iskorake. Naglasio je i da Žito dolazi iz poljoprivredno-prehrambenog sektora, koji je važan kako u gospodarskom, tako i u sigurnosnom smislu.

Gažić: Može se očekivati još jedan IPO u ovoj godini

Predsjednica Uprave ZSE-a Ivana Gažić je kazala da je ovaj događaj iznimno bitan za domaće tržište kapitala, pri čemu bi činjenica da je u IPO-u sudjelovalo oko 4.400 malih ulagatelja trebala biti garant likvidnosti ove dionice. "Možemo očekivati da će Žito zaista biti jedna sjajna dionica i to je izuzetno bitno za naše tržište", istaknula je.

Nakon Ing-Grada, ovo je drugi IPO na ZSE u ovoj godini, a prema riječima Gažić, kako stvari stoje može se očekivati još jedan.

Direktorica tržišta kapitala u Zagrebačkoj banci (Zaba) Dijana Vlahović čestitala je Žitu na odvažnoj odluci da izađe na tržište kapitala i na izvanrednom rezultatu koji je postigla cijela transakcija, pri čemu je Zaba bila samostalni agent izdanja.

Riječ je o najvećem domaćem IPO-u kompanije u privatnom vlasništvu u hrvatskoj povijesti te je kruna dosadašnje suradnje Zabe i Žita, kazala je Vlahović.

Žito lani s 335 milijuna eura prihoda

Žito Grupa je vodeća poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji i jedan od nacionalnih lidera u sektoru. Upravlja s ukupno 21.300 hektara obradivih površina, što je čini jednim od najvećih obrađivača poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Zajedno s 3.300 kooperanata obrađuje dodatnih 66.000 hektara. Na domaćem tržištu, Žito je najveći proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja.

U 2024. godini Žito Grupa je ostvarila prihode od 335 milijuna eura, uz rekordnu normaliziranu razinu EBITDA-e od 66,3 milijuna eura. Grupa je u 2024. ostvarila EBITDA maržu od 19,8 posto. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima - u Mađarskoj, Italiji, Srbiji, Slovačkoj, Kosovu, Njemačkoj i Austriji.

Kako su ranije poručili iz kompanije, prikupljena sredstva u IPO-u koristit će se prvenstveno za projekte iz investicijskog ciklusa te za potencijalne akvizicije. U iduće tri godine Žito Grupa planira 125 milijuna eura uložiti za investicije i akvizicije za potrebe organskog i anorganskog rasta. Investicije se namjeravaju rasporediti u sva četiri ključna proizvodna segmenta Žito Grupe: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i silose.

U proteklih devet godina Žito Grupa je realizirala više od 200 milijuna eura investicija, a s novim investicijama dodatno namjerava osnažiti svoju tržišnu poziciju i omogućiti daljnji održivi rast i razvoj.

Strategija i planovi razvoja Žita predviđaju rast operativnih rezultata te je sukladno tome kompanija kao jedan od strateških ciljeva utvrdila provođenje atraktivne i dugoročno održive politike isplate dividende. Naime, kompanija je usvojila politiku isplate dividende koja predviđa da će u narednom roku od tri poslovne godine isplaćivati između 30 i 50 posto ostvarene neto dobiti u prethodnoj godini kao dividendu.