Na azijskim se burzama u srijedu trguje oprezno jer podršku tržištima pruža popuštanje restriktivnih covid mjera u Kini, dok ih pritišću makroekonomska izvješća koja ukazuju na usporavanje rasta gospodarstava.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks oslabio 0,6 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0,1 i 0,8 posto. U Hong Kongu su, pak, porasle 0,4 posto.

Na samom početku jutrošnjeg trgovanja kineske su burze znatno porasle jer su vlasti najavile konferenciju za novinare, pa se očekuje daljnje popuštanje restriktivnih covid mjera u Kini.

No, kasnije su ti dobici splasnuli jer je ulagače pokolebao znatno veći nego što se očekivao pad u međunarodnoj trgovini.

Zbog slabljenja inozemne potražnje i domaćih covid mjera, kineski izvoz pao je u studenome 8,7 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je uvoz potonuo 10,6 posto.

To pokazuje da se rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva i dalje usporava.

Ulagače je obeshrabrio i jučerašnji pad Wall Streeta. Dow Jones skliznuo je 1 posto, dok je S&P 500 pao 1,4, a Nasdaq indeks 2 posto.

Posljednjih dana na najvećoj svjetskoj burzi vlada nesigurnost jer se ulagači plaše da američko gospodarstvo iduće godine neće izbjeći recesiju, s obzirom na Fedovo agresivno povećanje kamata u ovoj godini.

Jamie Dimon, izvršni direktor JPMorgan Chasea, kazao je jučer da će inflacija oslabiti kupovnu moć stanovništva i da vjerojatno slijedi blaga recesija, dok analitičari Bank of America procjenjuju da u idućoj godini slijede tri kvartala blagog pada gospodarstva.

To su samo posljednje u nizu procjena da američkom gospodarstvu slijedi recesija. Pitanje je samo hoće li biti plitka ili nešto dublja.

Posljedica je to visoke inflacije zbog čega Fed od početka godine agresivno povećava ključne kamatne stope.

Nakon serije povećanja kamata za 0,75 postotnih bodova, na tržištu se procjenjuje da će čelnici središnje banke na sjednici idućega tjedna podignuti kamate za 0,50 postotnih bodova.

Očekivanja o usporavanju rasta kamata potaknula su rast S&P 500 indeksa u listopadu i studenome za gotovo 14 posto, no prema posljednjim gospodarskim pokazateljima, popuštanje inflacijskih pritisaka ne ide tako brzo kako su se ulagači nadali.

„Optimizam koji je posljednjih mjeseci poticao Wall Street je splasnuo. Trenutno je tržište u tranziciji - dosad su ulagače zabrinjavale visoka inflacija i kamatne stope, a sada ih zabrinjava usporavanje rasta gospodarstva i pad zarada kompanija", objašnjava Shane Oliver, strateg u tvrtki AMP.

Tim više što su i dalje otvorena ključna pitanja: do koje će razine Fed povećati kamate - na 4,75 ili 5,00 posto - i koliko će se dugo zadržati na tim razinama.

Trenutno se ključne kamate kreću u rasponu od 3,75 do 4 posto, najvišoj razini od početka 2008. godine.

Dolar ojačao drugi dan zaredom, cijene nafte blago porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 105,50 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 105,27 bodova.

Pritom tečaj dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 136,90 na 137,05 jena.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 1,0465 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0490 dolara.

Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon dva dana oštrog pada. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,30 posto, na 79,60 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,18 posto, na 74,40 dolara.