Švedski proizvođač telekomunikacijske opreme Ericsson izvijestio je u četvrtak da mu je prihod porastao u prvom tromjesečju zahvaljujući potražnji za opremom za 5G mreže dok je dobit pritisnula obustava poslovanja u Rusiji.

Prihod je u razdoblju od siječnja do ožujka porastao 11 posto, na 55,1 milijardu kruna (1,68 milijardi eura).

Prilagođena operativna dobit bilježila je pak isti postotni pad, kliznuvši na 4,7 milijardi švedskih kruna.

Kompanija je na početku godine bilježila snažniju potražnju za opremom za mobilne mreže nove generacije budući da se Europa ubrzanim tempom priprema za robotizaciju proizvodnje. Građani pak priželjkuju što brži prijenos podataka za digitalne usluge poput streaminga.

Ericssonovu dobit smanjila je pak rezervacija 95 milijuna dolara zbog suspenzije poslovanja u Rusiji nakon njezine invazije na Ukrajinu.

Uteg su bili i sporovi s Appleom oko patenata i odgoda produljenja milijardu kruga ′teškog′ ugovora o isporuci softvera u tekućem tromjesečju.

Ericsson je istaknuo i značajna ulaganja u zalihe ključnih dijelova, s obzirom na globalnu nestašicu čipova.

"Vidimo da određđene ključne komponente traže našu pojačanu pozornost... pa smo odlučili ulagati u zalihe neke od tih ključnih komponenti", rekao je financijski direktor Carl Mellander.

Izvršni direktor Borje Ekholm upozorio je pak na moguću novu novčanu kaznu u SAD-u zbog transakcija u Iraku.

U veljači tvrtka je priopćila da internom istragom utvrdila moguće isplate militantnoj skupini Islamska država u Iraku, koje su "počele još 2011. godine, a možda i prije".

Američko ministarstvo pravosuđa moglo bi poduzeti niz mjera, "uključujući, vjerojatno, i dodatne novčane kazne", rekao je izvršni direktor Borje Ekholm u priopćenju, istaknuvši da tvrtka ne može pouzdano procijeniti njezinu visinu.

Ericsson je 2019. SAD-u platio kaznu od milijardu dolara kako bi ishodio povlačenje tužbe za podmićivanje dužnosnika nekoliko zemalja. Određen im je i regulatorni nadzor kroz radzoblje od tri godine.