- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 17.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi na putu tjednog dobitka od oko 1 posto
- 17.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, indeksi blago pali
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
EKONOMIJAObjavljeno: 17.08.2009
Zapadna Europa izlazi iz recesije, Hrvatska čeka ekonomsku politiku
Podijeli sadržaj: | ||||
Njemačka i Francuska, dvije najveće ekonomije u Europi, počele su izlaziti iz recesije iznenadivši brojne analitičare podacima o gospodarskom rastu. Gospodarski rast počeo je prije nego što se očekivalo. Izlazak zapadnih zemalja iz recesije mogao bi se za hrvatsko gospodarstvo pokazati ohrabrujućim, budući da hrvatski izvoz znatno ovisi o zdravlju njemačkoga gospodarstva.
Ono je jedno od najvećih izvozih tržišta domaćih proizvođača. Njemački savezni statistički ured obavijestio je da je rast BDP-a rezultat rasta privatne i javne potrošnje, graditeljskih aktivnosti i neto trgovine, te da je pad uvoza nadjačao pad izvoza. Njemačka je tako prekinula pad aktivnosti u četiri uzastopna tromjesečja, a jednako se događa u Francuskoj.
Ti su rezultati vratili nadu u oporavak cijele eurozone. Analitičari ipak nisu suglasni u kolikoj bi mjeri i može li uopće oporavak zapadnih gospodarstava utjecati na gospodarski rast Hrvatske. Ona ima specifične duboke probleme iz kojih je ne može izvući rast zapadnih gospodarstava ako se politika napokon ne uhvati u koštac s reformama i odlučno promijeni dosadašnju ekonomsku politiku koja se pokazala kao promašaj.
Hrvatska na čekanju
"Još uvijek nema valjanog znaka da su navedene zemlje izišle iz recesije, samo im je smanjena baza", kaže Jurčić, profesor ekonomije i bivši kadnidat za SDP-ova premijera, odlučno odbijajući zaključke da će i izlazak iz recesije, prije svega Njemačke, pomoći hrvatskom gospodarstvu. Nisu, međutim, samo najjača gospodarstva zabilježila početak kraja recesije u Europi. Grčka i Portugal u drugom su tromjesečju ostvarile rast BDP-a 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje, dok je Slovačka u tom razdoblju ostvarila najbolju izvedbu rastom 2,2 posto.
Španjolska je zabilježila usporavanje gospodarskog pada. U drugom je tromjesečju ove godine njezino gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti 1 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju u petak podaci tamošnjeg statističkog ureda. Podaci su iznenadili i kreatore ekonomske politike tih zemalja pa je tako Christine Lagarde, francuska ministrica ekonomije, kazala da su podaci o rastu vrlo iznenađujući te da se Francuska koja je 12 mjeseci bila zahvaćena recesijom konačno izvlači iz minusa.
Hrvatska će, prema mišljenju Jurčića, trebati pričekati neko vrijeme za izlazak iz problema: "Naša je recesija rezultat naše politike i sami smo sebi jedini problem, tako da Hrvatskoj ne bi pomogao ni 100-postotni rast zapadnih zemalja sve dok se ne promijeni način razmišljanja i ekonomska politika". Tvrdi da izvoz ne sudjeluje dovoljno u hrvatskoj proizvodnji da bi se oporavkom Njemačke sve stubokom promijenilo.
Dug najveći problem
Upravo se izvoz pokazao glavnim razlogom Njemačkog izlaza iz recesije. U lipnju je porastao sedam posto, najviše u posljednje tri godine. "Naš su najveći problem i golem javni dug i pad potrošnje, dok je pad izvoza tek na trećem mjestu naših teškoća", kaže Jurčić. Tvrdi da hrvatska Vlada ne poznaje gospodarske probleme Hrvatske i obrazlaže to nedavnim uvođenjem izvanrednog poreza na raspoloživi dohodak i povećanjem PDV-a. Poduzete će mjere dodatno iscrpiti bazu, odnosno potrošnju koja je glavni generator gospodarskog rasta. "Mi vodimo ekonomsku politiku sasvim suprotnu onoj zapadnoj. Od Slovenije do Švedske vlade smanjuju poreze ne bi li potaknule potrošnju. Krajnji bi nas rezultat ovakvih Vladinih poteza mogao odvesti u katastrofu", kaže Jurčić.
Mate Babić, ekonomski analitičar i potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici, smatra da bi gospodarski rast zapadnih zemalja ipak mogao donekle utjecati na oporavak hrvatskoga gospodarstva o čemu je kazao: "Ispast će da ćemo se ni krivi ni dužni ipak izvući". Njemačka, na koju hrvatski izvoznici uvelike računaju, mogla bi zbog gospodarskog rasta povećati narudžbe i potencijalno popraviti situaciju domaćih izvoznika. Babić očekuje da bi se to moglo dogoditi krajem ove godine.
Međutim, oprezan je u prognoziranju većeg napretka te objašnjava: "Njemačka u ukupnom izvozu sudjeluje 10 posto, ali će njegovo povećanje ovisiti i o drugim zemljama koje se neće tako lako i brzo izvući. Prije svega mislim na Italiju te Sloveniju koja je u velikim problemima". Ono što Njemačka, Francuska ili Španjolska prolaze sada, po Babićevu će mišljenju Hrvatska osjetiti u drugoj polovici sljedeće godine. Hrvatski je problem, osim nedovoljne odlučnosti i loše ekonomske politike, činjenica da će se zemlje regije, također velika izvozna hrvatska tržišta, početi oporavljati još kasnije nego Hrvatska, Slovenija ili Mađarska.
Oporavak ostatka regije očekuje se tek 2011. godine. U odnosu na prvo tromjesečje, najveći pad BDP-a zabilježile su baltičke zemlje, Litva čak 12,3 posto, Estonija, Letonija te Mađarska, Rumunjska i Nizozemska. Vlade tih istočnoeuropskih zemalja obratile su se međunarodnim financijskim institucijama za pomoć, a nezaposlenost im stalno raste. Babić je u nekoliko raniranijih istupa spominjao da će oporavak svjetskoga gospodarstva ovisiti prije svega o brzini kojom će SAD izići iz recesije, a sada potvrđuje da je SAD lokomotiva koja vuče gospodarstva zapadne Europe. "Do kraja će godine u SAD-u doći do pada stope nezaposlenosti, dok će oporavak u Europi biti sporiji zbog većeg broja zemalja na geografskom prostoru i njihove različitosti, tako da ne vjerujem da će do rasta na razini cijele Europe doći prije proljeća", kaže Babić.
Američka središnja banka Fed objavila je da SAD pokazuje znakove izlaska iz recesije, a s njome se slažu i brojni analitičari koji potpuni oporavak u toj zemlji vide kroz barem dvije godine. Efekti američkog oporavka osjetit će se, kaže Babić, i u Velikoj Britaniji putem oporavka Njemačke i Francuske. Velika Britanija u drugom je tromjesečju zabilježila pad 0,8 posto, zbog čega su i predstavnici Bank of England bili oprezniji s prognozama. Predviđaju da bi Britanija iz recesije mogla izaći početkom 2010. godine. "Iscrpili smo sva svoja opravdanja. U socijalizmu smo topili kredite, u ratu smo sve dopuštali, a nakon njega smo iscrpili inozemna zaduživanja. Više nemamo razloga za opravdanje i ako ne promijenimo način razmišljanja i politiku, nećemo se tako skoro izvući. Bez obzira na oporavak Europe", zaključio je Jurčić.
Ono je jedno od najvećih izvozih tržišta domaćih proizvođača. Njemački savezni statistički ured obavijestio je da je rast BDP-a rezultat rasta privatne i javne potrošnje, graditeljskih aktivnosti i neto trgovine, te da je pad uvoza nadjačao pad izvoza. Njemačka je tako prekinula pad aktivnosti u četiri uzastopna tromjesečja, a jednako se događa u Francuskoj.
Ti su rezultati vratili nadu u oporavak cijele eurozone. Analitičari ipak nisu suglasni u kolikoj bi mjeri i može li uopće oporavak zapadnih gospodarstava utjecati na gospodarski rast Hrvatske. Ona ima specifične duboke probleme iz kojih je ne može izvući rast zapadnih gospodarstava ako se politika napokon ne uhvati u koštac s reformama i odlučno promijeni dosadašnju ekonomsku politiku koja se pokazala kao promašaj.
Hrvatska na čekanju
"Još uvijek nema valjanog znaka da su navedene zemlje izišle iz recesije, samo im je smanjena baza", kaže Jurčić, profesor ekonomije i bivši kadnidat za SDP-ova premijera, odlučno odbijajući zaključke da će i izlazak iz recesije, prije svega Njemačke, pomoći hrvatskom gospodarstvu. Nisu, međutim, samo najjača gospodarstva zabilježila početak kraja recesije u Europi. Grčka i Portugal u drugom su tromjesečju ostvarile rast BDP-a 0,3 posto u odnosu na prvo tromjesečje, dok je Slovačka u tom razdoblju ostvarila najbolju izvedbu rastom 2,2 posto.
Španjolska je zabilježila usporavanje gospodarskog pada. U drugom je tromjesečju ove godine njezino gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti 1 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca, pokazuju u petak podaci tamošnjeg statističkog ureda. Podaci su iznenadili i kreatore ekonomske politike tih zemalja pa je tako Christine Lagarde, francuska ministrica ekonomije, kazala da su podaci o rastu vrlo iznenađujući te da se Francuska koja je 12 mjeseci bila zahvaćena recesijom konačno izvlači iz minusa.
Hrvatska će, prema mišljenju Jurčića, trebati pričekati neko vrijeme za izlazak iz problema: "Naša je recesija rezultat naše politike i sami smo sebi jedini problem, tako da Hrvatskoj ne bi pomogao ni 100-postotni rast zapadnih zemalja sve dok se ne promijeni način razmišljanja i ekonomska politika". Tvrdi da izvoz ne sudjeluje dovoljno u hrvatskoj proizvodnji da bi se oporavkom Njemačke sve stubokom promijenilo.
Dug najveći problem
Upravo se izvoz pokazao glavnim razlogom Njemačkog izlaza iz recesije. U lipnju je porastao sedam posto, najviše u posljednje tri godine. "Naš su najveći problem i golem javni dug i pad potrošnje, dok je pad izvoza tek na trećem mjestu naših teškoća", kaže Jurčić. Tvrdi da hrvatska Vlada ne poznaje gospodarske probleme Hrvatske i obrazlaže to nedavnim uvođenjem izvanrednog poreza na raspoloživi dohodak i povećanjem PDV-a. Poduzete će mjere dodatno iscrpiti bazu, odnosno potrošnju koja je glavni generator gospodarskog rasta. "Mi vodimo ekonomsku politiku sasvim suprotnu onoj zapadnoj. Od Slovenije do Švedske vlade smanjuju poreze ne bi li potaknule potrošnju. Krajnji bi nas rezultat ovakvih Vladinih poteza mogao odvesti u katastrofu", kaže Jurčić.
Mate Babić, ekonomski analitičar i potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici, smatra da bi gospodarski rast zapadnih zemalja ipak mogao donekle utjecati na oporavak hrvatskoga gospodarstva o čemu je kazao: "Ispast će da ćemo se ni krivi ni dužni ipak izvući". Njemačka, na koju hrvatski izvoznici uvelike računaju, mogla bi zbog gospodarskog rasta povećati narudžbe i potencijalno popraviti situaciju domaćih izvoznika. Babić očekuje da bi se to moglo dogoditi krajem ove godine.
Međutim, oprezan je u prognoziranju većeg napretka te objašnjava: "Njemačka u ukupnom izvozu sudjeluje 10 posto, ali će njegovo povećanje ovisiti i o drugim zemljama koje se neće tako lako i brzo izvući. Prije svega mislim na Italiju te Sloveniju koja je u velikim problemima". Ono što Njemačka, Francuska ili Španjolska prolaze sada, po Babićevu će mišljenju Hrvatska osjetiti u drugoj polovici sljedeće godine. Hrvatski je problem, osim nedovoljne odlučnosti i loše ekonomske politike, činjenica da će se zemlje regije, također velika izvozna hrvatska tržišta, početi oporavljati još kasnije nego Hrvatska, Slovenija ili Mađarska.
Oporavak ostatka regije očekuje se tek 2011. godine. U odnosu na prvo tromjesečje, najveći pad BDP-a zabilježile su baltičke zemlje, Litva čak 12,3 posto, Estonija, Letonija te Mađarska, Rumunjska i Nizozemska. Vlade tih istočnoeuropskih zemalja obratile su se međunarodnim financijskim institucijama za pomoć, a nezaposlenost im stalno raste. Babić je u nekoliko raniranijih istupa spominjao da će oporavak svjetskoga gospodarstva ovisiti prije svega o brzini kojom će SAD izići iz recesije, a sada potvrđuje da je SAD lokomotiva koja vuče gospodarstva zapadne Europe. "Do kraja će godine u SAD-u doći do pada stope nezaposlenosti, dok će oporavak u Europi biti sporiji zbog većeg broja zemalja na geografskom prostoru i njihove različitosti, tako da ne vjerujem da će do rasta na razini cijele Europe doći prije proljeća", kaže Babić.
Američka središnja banka Fed objavila je da SAD pokazuje znakove izlaska iz recesije, a s njome se slažu i brojni analitičari koji potpuni oporavak u toj zemlji vide kroz barem dvije godine. Efekti američkog oporavka osjetit će se, kaže Babić, i u Velikoj Britaniji putem oporavka Njemačke i Francuske. Velika Britanija u drugom je tromjesečju zabilježila pad 0,8 posto, zbog čega su i predstavnici Bank of England bili oprezniji s prognozama. Predviđaju da bi Britanija iz recesije mogla izaći početkom 2010. godine. "Iscrpili smo sva svoja opravdanja. U socijalizmu smo topili kredite, u ratu smo sve dopuštali, a nakon njega smo iscrpili inozemna zaduživanja. Više nemamo razloga za opravdanje i ako ne promijenimo način razmišljanja i politiku, nećemo se tako skoro izvući. Bez obzira na oporavak Europe", zaključio je Jurčić.
Izvor: business.hr
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze porasle, očekuje se smanjenje...
- 12.05.2024 TJEDNI PREGLED: Dolar ojačao prema košarici valuta, ponajviš...
- 14.05.2024 Strana ulaganja u Njemačkoj na novoj rekordnoj razini
- 14.05.2024 Cijene nafte bez većih oscilacija u odnosu na dan ranije
- 14.05.2024 U Podravci dosad najveća sadnja povrća i sjetva kukuruza
- 22.04.2024 Eurizon Asset Management Croatia dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 22.04.2024 Fond Eurizon HR Equity dobitnik Top of the Funds nagrade za rezultate u 2023. godini
- 17.01.2024 Oporezivanje kapitalnih dobitaka za 2023. godinu
- 18.12.2023 Kroz raznolikost do uspjeha
- 22.11.2023 Kako se određuje prinos na obveznice?
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - Eurizon Asset Management Croatia - travanj 2024.
- 16.05.2024 Komentar tržišta - ZB Invest - travanj 2024.
- 14.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 13.05.2024. - OTP Invest
- 07.05.2024 Tjedni komentar tržišta na dan 06.05.2024. - OTP Invest
- 17.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi rasli
- 17.05.2024 Komentar tržišta - InterCapital Asset Management - travanj 2024.
- 16.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 15.05.2024 Mirovinski fondovi - U plusu većina Mirexa
- 14.05.2024 Mirovinski fondovi - Svi Mirexi u plusu
- 17.05.2024 ZSE TJEDNO: Crobexi zabilježili tjedni dobitak, Adris najlikvidniji
- 17.05.2024 ZSE DANAS: Crobexi dan završili različitih predznaka uz uvećan promet
- 17.05.2024 Cijene nafte oslabile na kraju tjedna
- 17.05.2024 ZSE INTRADAY: Crobexi na putu tjednog dobitka od oko 1 posto
- 17.05.2024 EU tržišta OTVARANJE: Ulagači oprezni, indeksi blago pali
- 16.05.2024 EasyJet smanjio gubitak u prvom polugodištu
- 15.05.2024 RWE s nižom dobiti na početku godine
- 15.05.2024 E.ON povećao dobit u prvom tromjesečju
- 10.05.2024 Dobit MOL-a prije oporezivanja pala 29 posto na godišnjoj razini
- 08.05.2024 Slaba proizvodnja vozila gurnula njemačkog proizvođača dijelova u gubitak
- 17.05.2024 Hrvatska i Saudijska Arabija dogovorile izbjegavanje dvostrukog oporezivanja
- 17.05.2024 Reddit i OpenAI najavljuju suradnju
- 17.05.2024 Rekordna inflacija natjerala Britance na štednju
- 17.05.2024 Porast indijsko-ruske trgovine nije privremeni fenomen
- 17.05.2024 Inflacija u travnju 3,7 posto
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q1 - 2024)
(koji na 29.03.2024. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
Erste Quality Equity | +12,06% | 5 | |||||
InterCapital Global Technology - klasa B | A | +11,60% | 5 | ||||
OTP indeksni | A | +11,36% | 4 |
Fondovi | Trajanje akcije | Info |
InterCapital Nova Europa - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 15.04.2021. do 30.06.2024., zaključno do 24:00.
InterCapital Nova Europa Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 30.06. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 30.06.2024., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade za 2024. godinu.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon fondovi - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda. Navedeno vrijedi do opoziva.
Eurizon HR Flexible 30 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR Conservative 10 fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela Eurizon HR International Multi Asset fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Prilikom otkupa udjela izlazna naknada se umanjuje te za sva ulaganja do 12 mjeseci iznosi 1,00 posto umjesto prospektom propisanih 2,00 posto. Za ulaganja duža od 12 mjeseci izlazna naknada se ne naplaćuje, iznosi 0,00 posto. Navedeno vrijedi za ulagače koji pri kupnji udjela dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 19.07.2023. do opoziva.
Eurizon HR Equity fond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima putem portala Hrportfolio ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Dollar Bond Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela InterCapital Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
InterCapital fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Društvo InterCapital Asset Management donijelo je odluku o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve fondove kojima upravlja ICAM. Sva ulaganja putem trajnog naloga zaprimljena putem portala Hrportfolio, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji
Svi InterCapital fondovi Usporedba fondova Kupnja udjela u fondu |
||
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela putem portala Hrportfolio u InterCapital Income Plus fondu ulazna naknada je umanjena s 1,00 posto na 0,50 posto, do opoziva.
Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Odluka o akciji InterCapital Income Plus Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 14.11.2022. do opoziva.
Prospekt i pravila ZB Invest Funds krovnog UCITS fonda ZB CEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB conservative 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Asia Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB euroaktiv Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2025 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2030 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2040 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Future 2055 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB Portfolio 70 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB global 50 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID ZB trend Podaci o fondu Ključne informacije - KIID |
Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
CROBEX* | 17.05. 16:00 | 2825,63 | 3,29 |
0,12 |
|
CROBEX10* | 17.05. 16:00 | 1703,34 | -2,51 |
-0,15 |
|
CROBEX10tr* | 17.05. 16:00 | 1879,24 | -2,74 |
-0,15 |
|
ADRIAprime* | 17.05. 16:00 | 1945,51 | 11,01 |
0,57 |
|
CROBISTR* | 17.05. 16:31 | 174,1221 | 0,05 |
0,03 |
|
CROBIS* | 17.05. 16:31 | 96,4749 | 0,02 |
0,02 |
Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
DLKV | 2,56 € |
7,56% |
394.942,66 € |
ADRS2 | 61,00 € |
0,33% |
247.075,60 € |
ERNT | 208,00 € |
0,48% |
110.956,00 € |
PODR | 158,00 € |
0,00% |
95.883,00 € |
RIVP | 5,14 € |
0,00% |
67.624,90 € |
HT | 30,50 € |
0,00% |
56.707,00 € |
ZABA | 17,90 € |
1,70% |
45.850,45 € |
7BET | 14,45 € |
1,33% |
38.698,70 € |
KODT | 1.550,00 € |
0,00% |
29.570,00 € |
KODT2 | 1.540,00 € |
0,65% |
29.270,00 € |
Redovni dionički promet: | 1.238.623,66 € |
Redovni obveznički promet: | 4.997,68 € |
Sveukupni promet: | 1.547.706,34 € |